U Austriji je tokom prvih devet mjeseci 2026. godine zabilježeno 5.389 slučajeva insolventnosti preduzeća, što je za 2,26 posto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Austrijskog udruženja povjerilaca (AKV), to znači da u prosjeku svakih 73 minute jedna kompanija postaje insolventna.
Iako je broj zvanično otvorenih stečajnih postupaka smanjen, finansijski problemi austrijskih kompanija i dalje su izraženi.
Od januara do kraja septembra otvoren je 2.921 stečajni postupak, što je 7,65 posto manje nego u istom periodu 2025. godine. Međutim, broj zahtjeva odbijenih zbog nedostatka imovine povećan je za 17,13 posto, na ukupno 2.468 slučajeva.
Riječ je o kompanijama koje nisu raspolagale ni minimalnim iznosom od 4.000 eura potrebnim za finansiranje redovnog stečajnog postupka.
Posmatrano po kvartalima, broj otvorenih postupaka postepeno se smanjivao. U prvom kvartalu evidentirano ih je 1.046, u drugom 960, a u trećem 915.
Dugovanja kompanija dostigla gotovo sedam milijardi eura
Ukupne obaveze preduzeća nad kojima su otvoreni stečajni postupci iznosile su 6,88 milijardi eura, što je 22,57 posto manje u odnosu na prošlogodišnjih 8,88 milijardi eura.
Na ukupan iznos značajno su uticali veliki stečajevi u nekretninskom sektoru, posebno kompanija povezanih s grupom Signa.
Najveća pojedinačna insolventnost odnosi se na fondaciju Laura Privatstiftung, protiv koje su prijavljena potraživanja od približno 1,7 milijardi eura. Slijedi nekoliko kompanija povezanih s nekretninskim projektom Postsparkasse, čije se obaveze kreću između 323,6 i 327,8 miliona eura.
Više od 12.000 radnika pogođeno stečajevima
Uprkos smanjenju broja otvorenih stečajnih postupaka, povećan je broj zaposlenih u kompanijama koje su postale insolventne.
U trenutku otvaranja postupaka te kompanije zapošljavale su ukupno 12.015 radnika, što je 7,8 posto više nego godinu ranije.
Najviše zaposlenih bilo je pogođeno u proizvodnom sektoru, njih 2.923, zatim u trgovini 1.822 i ugostiteljstvu 1.630.
Prema broju stečajnih postupaka prednjači trgovina sa 695 slučajeva, slijede građevinarstvo sa 664 i ugostiteljstvo sa 525 postupaka.
Regionalno, najveći procentualni rast zabilježen je u Vorarlbergu, gdje je broj otvorenih stečajeva povećan za 67,69 posto, na ukupno 109. U Štajerskoj je evidentirano 449 postupaka, odnosno 17,85 posto više nego godinu ranije.
S druge strane, u Beču su otvorena 972 stečajna postupka, što predstavlja smanjenje od 14,74 posto.
Povjerioci sve češće ostaju bez naplate
Od ukupno 2.885 okončanih stečajnih postupaka, čak 918 završeno je bez ikakve isplate povjeriocima. To znači da u 31,82 posto slučajeva povjerioci nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja, dok je godinu ranije taj udio iznosio 27,36 posto.
Istovremeno je smanjen udio postupaka koji završavaju usvajanjem plana reorganizacije i finansijskog oporavka, sa 26,42 na 21,70 posto.
Više od polovine otvorenih stečajnih postupaka inicirali su povjerioci. Na njihov zahtjev pokrenuta su 1.633 postupka, odnosno 55,91 posto ukupnog broja, dok su same kompanije podnijele 1.288 zahtjeva.
Raste i broj ličnih bankrota
Za razliku od kompanija, kod fizičkih lica zabilježen je rast broja otvorenih postupaka insolventnosti.
U prvih devet mjeseci ove godine otvoreno je 7.329 postupaka za regulisanje dugovanja građana, što je 9,8 posto više nego u istom periodu 2025. godine. Uključujući 645 odbijenih zahtjeva, ukupan broj slučajeva dostigao je 7.974.
Ukupne obaveze građana obuhvaćenih ovim postupcima iznosile su 1,31 milijardu eura, dok je prosječna zaduženost povećana sa 148.800 na 179.000 eura.
Najviše postupaka evidentirano je u Beču, ukupno 2.379, dok je najveći procentualni rast zabilježen u Tirolu, od 25,56 posto.
Posebno povećanje broja postupaka registrovano je tokom jula, kada je istekla mogućnost korištenja trogodišnjeg plana otplate dugovanja za potrošače. Samo tokom tri sedmice otvorena su 1.074 postupka.
AKV navodi da je taj rast prvenstveno posljedica izmjena pravnog okvira, a ne iznenadnog pogoršanja finansijskog položaja građana.
Do kraja godine očekuje se gotovo 7.300 insolventnih kompanija
Prema procjenama Austrijskog udruženja povjerilaca, do kraja 2026. godine moglo bi biti otvoreno približno 4.000 stečajnih postupaka nad kompanijama.
Uključujući slučajeve u kojima pokretanje postupka nije bilo moguće zbog nedostatka imovine, ukupan broj insolventnih preduzeća mogao bi dostići gotovo 7.300.
Istovremeno, očekuje se da će broj otvorenih postupaka lične insolventnosti do kraja godine iznositi oko 9.500.
