Beč

Foto: gettyimages

12.11.2025 |

Vijesti / SVIJET

Izvor: Akta.ba

PRVA POKRAJINA S KLIMATSKIM ZAKONOM

Beč smanjio emisije gasova za 6 posto: Energetske i klimatske politike daju rezultate

Austrijska prijestolnica je smanjila emisije štetnih gasova za gotovo 6 posto, dvostruko brže od austrijskog prosjeka od 2,6 posto.

Austrijska prijestolnica je smanjila emisije štetnih gasova za gotovo 6 posto, dvostruko brže od austrijskog prosjeka od 2,6 posto, pokazuju podaci austrijske Agencije za zaštitu okoliša za 2024. godinu. Gradonačelnik Michael Ludwig naglašava da je riječ o rezultatu više od 25 godina dosljednog rada.

U aprilu je Beč postao i prva austrijska pokrajina s klimatskim zakonom, koji dodatno obavezuje na smanjenje emisija.

Član gradske vlade za klimu, Jürgen Czernohorszky, ističe da ovakav pad emisija znači bolji zrak i viši kvalitet života, te podsjeća da je klimatska politika ujedno i socijalna politika.

Smanjenje emisija ostvareno je u gotovo svim sektorima. U saobraćaju je zabilježen pad od 2,6 posto, u zgradama 3 posto, a u energetskom sektoru čak 14,3 posto. Industrija bilježi blago smanjenje od 0,8 posto, a upravljanje otpadom 1 posto. Emisije fluorovanih gasova, koji se uglavnom koriste u rashladnim uređajima i značajno doprinose zagrijavanju planete, smanjene su za 5,4 posto. Jedino je poljoprivreda zabilježila porast od 1 posto, prije svega zbog većeg korištenja mineralnih đubriva. Ovo je nastavak pozitivnog trenda, jer je Beč i 2023. smanjio emisije duplo brže od austrijskog prosjeka.

Grad to postiže širenjem metroa i tramvajske mreže, većim ulaganjima u biciklističku infrastrukturu, te uvođenjem novih pravila parkiranja radi smanjenja broja automobila u centru. Ulaganja u energetsku obnovu zgrada i prelazak sa plina na obnovljive izvore dodatno smanjuju emisije.

Velik doprinos daje i kružna ekonomija, koja se temelji na ponovnoj upotrebi proizvoda. Dio otpada koristi se za proizvodnju energije, a građanima su dostupne radionice i subvencije za popravke.

Grad radi i na mjerama zaštite od klimatskih ekstremnih pojava: tokom ljeta građanima su na raspolaganju klimatizirane "hladne zone", a godišnje se sadi oko 10.000 stabala kako bi se smanjio efekat toplotnih valova.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI