Slovenija bi do 2050. godine u razvoj i gradnju željezničke infrastrukture trebala uložiti 7,6 milijardi eura želi li ispuniti ciljeve iz tzv. bijele knjige o ekološki održivom razvoju prometa u EU-u, upozorava stručna studija koju je objavio ljubljanski dnevnik Delo.
Stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, Slovenskih željeznica, Luke Koper i Agencije za autoceste DARS, koji su sudjelovali u izradi studije, smatraju kako bi ulaganjem tog iznosa Slovenija spriječila stagnaciju svog teretnog prometa nakon 2020. godine, budući da je njen sadašnji kapacitet limitiran na 22 milijuna tona.
U prosjeku bi do 2050. godine za investicije na željeznicama, bez troškova održavanja, Slovenija trebala 283 milijuna eura godišnje.
Četvrtina tog iznosa mogla bi se, sudeći prema iskustvima drugih zemalja, dobiti iz bespovratnih sredstava EU-a, tvrdi se u stručnoj studiji o razvoju logistike i transportnoj infrastrukturi.
Autori studije navode da je Slovenija do sada u željeznice usmjeravala najviše pet posto sredstava za razvoj prometne infrastrukture, a ostalo u cestovni promet i to u vrijeme kad su u EU-u za željeznice izdvajali 35 posto sredstava usmjerenih u logističke projekte.
Veći dio prometa može otići na ceste
Ocjenjuje se kako taj omjer treba promijeniti kako bi Slovenija poništila zaostatak iz posljednjih dvadesetak godina te iskoristila svoje komparativne prednosti mogućeg "logističkog centra" za srednju i jugoistočnu Europu.
Slovenija mora sagraditi interoperabilnu željezničku infrastrukturu koja će vlakovima omogućiti brzinu od 200 kilometara na sat i prijevoz kompozicija dužine 750 metara, s osovinskim opterećenjem od najmanje 22,5 tone.
Za željezničku infrastrukturu ubuduće bi trebalo koristiti dvije trećine od ukupnih sredstava za investicije u prometu, preporučuju autori studije.
Ako se odnos između ulaganja u ceste i u željeznice idućih godina radikalno ne promijeni i ostane kakav je danas, te transportni kapacitet prijevoza roba željeznicom ostane limitiran na 22 milijuna tona, veći dio tereta preusmjerit će se na ceste.
Kratkoročno, to bi donijelo dodatne prihode od cestarina od 560 milijuna eura, ali i izrazito negativne dugoročne vanjske učinke čiji bi troškovi mogli dosegnuti 3,9 milijarde eura, upozoravaju autori studije o slovenskoj logistici i prometnoj infrastrukturi.
