Europskom proračunu nedostaje 20 milijardi eura

Europska unija vjerojatno će ove godine zabilježiti proračunski manjak od 20 milijardi eura pa će plaćanje nekih računa morati prebaciti na 2014., kazao je europski izvor.

Izvor koji je želio ostati anoniman tvrdi da su o očekivanom manjku u ovogodišnjem, 132,8 milijardi eura vrijednom proračunu razgovarali predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta (EP) i Litve, koja trenutačno predsjeda EU-om.

Komisija je izvijestila zastupnike u EP-u kako očekuje da će do kraja godine zahtjevi zemalja članica za povratom sredstava dosegnuti 50 milijardi eura, ali u blagajni je ostalo samo 30 milijardi.

Komisija u pravilu vraća sredstva ako je zahtjev podnesen do listopada dok bi povrat novca prema onim zahtjevima koji budu podneseni do kraja godine mogla odgoditi za iduću godinu.

Novac u proračunu EU-a najvećim dijelom čine doprinosi država članica kojima se i vraća u obliku financiranja sektora poljoprivrede ili regionalnih projekata. EU je najveći svjetski donator pomoći.

Manjak u proračunu vjerojatno će dodatno pogoršati sukobe oko proračuna između zemalja članica i Europskog parlamenta, gdje se već ljute zbog prijedloga vlada zagovornica štednje da se smanjenje rashodi iz europskog proračuna.

Komisija je ove godine već zatražila dodatnih 11,2 milijarde eura za pokrivanje neplaćenih računa iz 2012., a zastupnici su odobrili prijedloge za sljedeći dugoročni proračun za razdoblje od 2014. do 2020. samo pod uvjetom da ih države članice podmire.

Vlade su predložile da se taj iznos plati u dvije rate, pri čemu je 7,3 milijarde eura već uplaćeno ovog ljeta. Prošlog tjedna Komisija je podsjetila vlade da čeka još 3,9 milijardi eura.

Na plenarnoj sjednici koja će biti održana od 21. do 24. listopada zastupnici u Europskom parlamentu glasovat će o konačnom odobrenju 960 milijardi eura vrijednog dugoročnog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020.

Sporazum o sedmogodišnjem proračunu, kojim je prvi puta srezana potrošnja, postignut je tek nakon višemjesečnog natezanja vlada, EP-a i Europske komisije.

EP i Komisija sukobljavali su se s vladama Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske koje zagovaraju štednju i ove su godine blokirali planove o povećanju potrošnje, proguravši umjesto toga smanjenje rashoda za tri posto.

Na udaru kritike našli su se u prvom redu planovi da se izdvoje milijarde eura za mjere poticanja zapošljavanja mladih.