Biznis razglednica iz Poljske: Uzeli najbolje od EU - novac

Poljska ekonomija je karakteristična po tome što ima visok potencijal rasta i otporna je na krizu. Privreda ove zemlje se nakon recesije u trenucima najžešće krize 2008. i 2009. godine oporavila i sada bilježi ekonomski rast, koji je u 2014. iznosio 2,2 posto, a nešto ranije, npr. 2011. dostizao je i 4,5 posto, što je mnogo više od rasta EU i SAD-a.

U toku krize poljske firme su poboljšale efikasnost, organizaciju rada, implementirale nove tehnologije i investirale u ljdski kapital. To je ovu zemlju dovelo do toga da je jedna od najatraktivnijih za investicije u Evropskoj uniji.

Poljski izvoz je sa 15,5 milijardi eura 1994. narastao na 146,6 milijardi eura 2012, dok je uvoz sa 16 narastao na 151,9 milijardi eura.

Investitori

Ernst&Young ocijenio je Poljsku kao prvu po atraktivnosti za investicije u centralnoj i istočnoj Evropi, u 2012. ova zemlja je bila na drugom mjestu u EU po broju greenfield investicija, koje su iznosile 11,5 milijardi dolara, što je rast od 22 posto, čime je kreitano 13.111 radnih mjesta. Istovremeno, npr. 2010. poljske kompanije su u inostranstvu investirale 5,3 milijarde eura.

Poljska je u doba socijalizma bila prilično siromašna zemlja, a sada doživljava veliki bum. Od vremena socijalizma ostao je samo arhitektonski stil na pojedinim zgradama koji podsjeća na ta vremena. Poljaci danas, kako se može zapaziti tokom posjete ovoj zemlji, ničim ne oskudjevaju, ali i ne rasipaju se. Žive umjreno.

Danas je stopa nezapsolenosti u Poljskoj oko osam posto, za razliku od 11,5 posto u eurozoni ili oko 25 posto anketne nezaposlenosti u BiH, odnosno oko 45 posto zvanične stope. To je ujedno odgovor zašto na ulicama poljskih gradova u devet sati naveče nema nigdje nikoga.

Iako je članica Evropske unije od 2005. godine, Poljska je jedna od rijetkih zemalja koja još nije postala dio monetarne unije, eurozone, te je zadržala vlastitu valutu zlot. Za ilustraciju, za jednu konvertibilnu marku dobijete dva zlota. Što se tiče cijena, slične su cijenama u BiH, odjeća npr. u Poljskoj košta kao i u BiH, dok je hrana nešto jeftinija.  Mnogi u Poljskoj smatraju da još nije vrjeme da prihvate euro, jer se boje da će sve poskupiti. Prosječne plate su od 800 do 1.000 eura, a početna plata za mlade radnike je oko 500 eura.

U Poljskoj se, primjetno je to se na svakom koraku, posebno u glavnom gradu Varšavi, mnogo gradi. U novom poslovnom dijelu, koji se nalazi blizu stare industrijske zone, u izgradnji je nekoliko impoznatnih poslovnih zgrada. Naravno, to i ne čudi jer mnoge svjetske kompanije imaju svoju proizvodnju i regionalne centre u Poljskoj. U unutrašnjosti zemlje intenzivno se radi na izgradnji puteva, zemlja se nastoji što bolje uvezati mrežom autoputeva, na kojima se, ne naplaćuje putarina.

Poljaci su ulazak u Evropsku uniju iskoristili na najbolji način. Povukli su najveći dio raspoloživih sredstava uz evropskih pristupnih fondova i uložili u vlastitu ekonomiju. Sada su rezultati vidljivi, imaju razvijenu proizvodnju, dobre kompanije i dovoljno proizvoda za izvoz. Poljaci su identifikovali interesantna tržišta na kojima mogu povećati izvoz i intenzivno rade na tome.

Jedan od načina je i organizacija sajma World Food, koji se već drugu godinu ogržava u Poljskoj, gdje se nastoje povezati poljske kompanije sa partnerima iz inostranstva.

"World Food 2015. Varšava je drugo izdanje ovog sajma u Poljskoj, koji ima dugu historiju na drugim tržištima, kao što je Rusija, Ukrajina, Kazahstan i Turska. Na poljskom tržištu počeli smo organizovati ovaj sajam prošle godine. Na ovom sajmu imamo oko 200 izlagača. Mislim da imamo jako dobre rezultate sajma, polovina izlagača je iz Poljske, dok drugu polovinu čine izlagači iz inostranstva, tako da znamo da su mnoge strane firme zainteresovane za poljsko tržište. Imamo bogat konferencijski program posvećen prije svega prosperitetnim izvoznim tržištima kao što je Afrika, Bliski istok, SAD, to je dobar program ne samo za poljske kompanije nego i za ostale", kazala je za Oslobođenje Agnieszka Szpaderska, projekt-menadžerica Sajma.

Jedan od izlagača na ovom sjamu bio je i najpoznatiji holandski proizvođač sira Kaasmakers, što u prevodu znači proizvođač sira. Ova kompanija proizvodi sir pod brendom Beemster, holandski premium sir. Riječ je ustvari o kooperantskoj proizvodnji koja u sjevernoj Holandiji uključuje 475 farmera kooperanata u regiji Beemster koja je na UNESCO listi svjetske baštine.

"To je vrlo specifična regija, prije 400 godina bila je pod morem i 'oteta' je od mora, ali se je i danas niža od novoa mora. Sada imamo krave u toj regiji od čijeg mlijeka pravimo sir koji je zbog karakteristika ove regije veoma kremast i ukusan. Mi još ručno pravimo sir u ovoj regiji, dok svi ostali prave mašinama, pa je naš sir prirodan. Mi podržavamo prodaju našeg sira u delikatesnim radnjama, iako mnogi kupci žele da kupe obični sir u marketu. Kompanija je osnovana 1612. godine i snabdijevamo holandsku kraljevsku porodicu i to ej jedini proizvođač sira u Holandiji koji ima tu privilegiju", kazao je Gijs Dankers, menadžer za izvoz u ovoj kompaniji.

Prema njegovim riječima, holandsko tržište je za ovu kompaniju najvažnije, ali izvoze u Njemačku i Belgiju, koje su veliki potrošači sira i koje zahtjevaju visok kvalitet proizvoda. Osim ova tri tržišta, izvoze u SAD, kao i na druga tržišta koja su mnogo manja po obimu kao Kanada, Čile, skandinavske zemlje, Ukrajina, Češka Republika, Poljska, Bugarska, Mađarska, Švicarska, Španija, Japan, Singapur, Kina itd.

Holandski sir 

"Dosada je naš izvoz bio ograničen time što su farmeri mogli proizvoditi samo određenu količinu mlijeka od kojeg se pravi sir, ali od aprila EU je ukinula kvote za proizvodnju mlijeka i očekujem povećanje proizvodnje mliejka za 25 posto, tako da ćemo širiti i izvozna tržišta. Mnoga tržišta su otvorena za premium proizvode, potrošači su zaista veoma zahvalni za visoko kvalitetan holandski sir", kazao je Dankers u razgovoru za Oslobođenje.

U okviru World Food sajma održani su poslovni sureti firmi iz BiH, Indonezije, Mongolije i Azerbejdžana sa predstavnicima kompanija iz Poljske. Iz BiH su na ovim privrednim susretima učestvovale kompanije Bingo, Penny Plus, Škafa, Vizen i mesna indsutrija Bećarević.

Bh. firme su imale priliku da posjete region Sandomierz, koji je poznat kao jedan od najvećih proizvođača jabuka u Poljskoj, te kompanije u okolini grada Kielce u južnom dijelu Poljske. Proizvodnju jabuka u regionu Sandomierz podržala je Evropska unija iz pristupnih fondova, kao i proizvodnju drugih poljoprivrednih proizvoda, kao npr. sira. Sada su kompanije koje su koristile ove fondove ojačale i spremne da proizvode ponude inostranom tržištu i tako opravdaju podršku koju su dobile. U ovoj regiji proizvodi se 55 posto ukupne proizvodnje jabuka u Poljskoj.