Presuda koja bi španjolske banke mogla stajati više od četiri mlrd. eura

Europski sud pravde presudio je u srijedu da španjolske banke moraju obeštetiti klijente koji zbog odredbi u ugovorima o hipotekarnim kreditima nisu imali koristi od kontinuiranog pada kamatnih stopa.

U svibnju 2013. godine španjolski vrhovni sud presudio je da ugovorne odredbe o najnižoj razini na koju mogu pasti kamate s varijabilnom komponentom, prateći kretanje referentne kamatne stope, nisu pravedne jer potrošači nisu primjereno obaviješteni o posljedicama takvih odredbi.

Obeštećenje potrošača ograničeno je ipak na iznose plaćene nakon objave presude.

Potrošači su pak tražili da im se vrati preplaćeni iznos od datuma potpisivanja ugovora o kreditu.

Europski sud pravde presudio je da je navedeno vremensko ograničenje u presudi španjolskog vrhovnog suda nezakonito i da nepravedne odredbe ne bi trebale biti obvezujuće za potrošače.

"Presuda o nepravednim odredbama mora rezultirati povratkom potrošača na stanje u kojem bi bio da takva odredba nije postojala", naveo je u priopćenju europski sud sa sjedištem u Luxembourgu.

Većina stambenih kredita u Španjolskoj vezana je za euribor, ponudbenu kamatnu stopu za međubankovne pozajmice na rok od 12 mjeseci. Euribor pada ali tisuće klijenata nisu od toga imale nikakve koristi.

Koliko će stajati presuda?

U španjolskoj središnjoj banci procjenjuju da bi presuda mogla stajati bankovni sektor više od četiri milijarde eura.

Španjolske su banke inače pridonijele stvaranju nekretninskog balona u prošlom desetljeću, olakšavši pristup hipotekarnim kreditima, što je potaknulo građevinski bum širom zemlje.

Na vrhuncu tog trenda 2007. godine banke su odobrile 1,78 milijuna stambenih kredita ukupne vrijednosti gotovo 300 milijardi eura, pokazuju podaci statističkog ureda INE. Ta je brojka pala na 372 tisuće kredita u prošloj godini ukupne vrijednosti oko 49 milijardi eura.

Nekretninski balon prsnuo je početkom 2008. godine, prouzročivši nagli pad ekonomskih aktivnosti i posljedični skok stope nezaposlenosti na rekordnih 27 posto u 2013. Tisuće obitelji izbačene su iz domova da bi u međuvremenu bio osnovan pokret čiji aktivisti nastoje spriječiti takve deložacije.