EU: Inicijativa protiv nepotrebnog bacanja uređaja

Evropski povjerenik Pascal Durand pokreće inicijativu u EU protiv planiranog izbacivanja proizvoda iz upotrebe, što vodi većim izdacima za potrošače ali i povećanju količine otpada, prenosi francuski EurActiv pozivajući se na partnerski list Journal de l’Environment.

Planirano izbacivanje proizvoda iz upotrebe pojam je koji postoji skoro 100 godina, ali je nakon sredine 20. stoljeća ova praksa počela dobivati na značaju. Američki proizvođač automobila General Motors još u trećem desetljeću 20. stoljeća razmatrao zamisao osmišljavanja novog modela svaki dan, kako bi potaknuo prodaju u doba zasićenja na tržištu.

Trgovac nekretninama Bernard London je 1932. godine predložio planirano zastarijevanje proizvoda kao način za izlazak iz ekonomske krize.

Planirano zastarijevanje provodi se kroz ukidanje tehničke podrške i usluga za određeni proizvod, ili na suptilniji način kampanjom koja potrošačima prenosi poruku da uređaj koji imaju više nije u modi i da ga je potrebno mijenjati iako je ispravan.

Iako bi se zabrana planiranog zastarijevanja mogla negativno odraziti na ekonomiju, suosnivačica francuskog udruženja za borbu protiv ove prakse Laetitia Vasseu rekla je nedavno u intervjuu za francuski Le Monde da se ekološki utjecaj ovakvog ponašanja više ne može zanemariti, prenosi portal croenergo.eu.

Kako je navela, evropski građanin u prosjeku godišnje napravi 14 kilograma otpada u vidu starih elektronskih i električnih uređaja.

"To je 32% više nego prije pet godina. To je neodrživo", navela je ona. Vasseu ukazuje i na to da ovakva praksa zapravo svima odgovara. Proizvođačima je to način da osiguraju plasman proizvoda, distributerima da povećaju prihode, državi prihod od PDV-a, a potrošači su se okrenuli jeftinim proizvodima, koji se često mijenjaju.

To je prva inicijativa tog tipa u Evropskom parlamentu, a cilj je da se produži životni vijek proizvoda, potaknu popravci, istakne upotrebna vrijednost proizvoda, garantira bolja informiranost potrošača, ali i osudi planirano izbacivanje iz upotrebe i ostvari borba protiv zastarjelosti softvera u proizvodima.

"U trenutku kada evropska industrija odumire, resursi su sve rijeđi i skuplji, a potrošači više vode računa o trajanju proizvoda, trenutak je da Bruxelles pokrene proceduru za uvođenje zakona protiv planiranog izbacivanja proizvoda iz upotrebe", istaknuo je nekadašnji nacionalni tajnik evropske stranke zelenih.

Ključno pitanje je na koji način donijeti propis. "Treba osmisliti pregovore od sektora do sektroa, i postići sporazum na što višem nivou, kao što je bio slučaj sa direktivom o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda Ecodesign", smatra on.

Durand smatra da pitanje planiranog izbacivanja prozivoda ne treba rješavati u okviru paketa propisa za cirkularnu ekonomiju, već na nivou unutrašnjeg tržišta, jer se propisi doneseni na taj način primjenjuju u svim sektorima.

Durandov prijedlog će 30. maja biti predmet glasanja u odboru Evropskog parlamenta, a nakon toga će se 3. jula izjašnjavati evropski poslanici na plenarnoj sjednici.

Posljednju riječ o tome da li će se ovakav prijedlog propisa pokretati dati će Evropska komisija.

Sudeći po izvještaju Eurobarometra iz 2014., 77% građana EU bi voljelo biti u mogućnosti popraviti proizvod umjesto kupovine novog, ali se na kraju moralo odlučiti baciti stari proizvod zbog cijene popravka i nivoa usluge.

Kako se navodi u izvještaju podnesenom Evropskom parlamentu, izgubljen je veliki broj radnih mjesta u sektoru popravka.

U Nizozemskoj je u sedam godina nestalo 2.000 radnih mesta, a u Njemačkoj se u roku od jedne godine izgubilo 13% trgovina za popravak radija i televizije, dok je u Poljskoj za dvije godine broj majstora za popravke opao za 16%.

O potrebi građana za popravcima govori i činjenica da su se paralelno sa smanjivanjem broja majstora za popravke razvijali besplatni "uradi sam" sajtovi.

Navodi se da bi poslovi majstora za popravke mogli doprinijeti tržištu rada, kao poslovi koji se ne mogu "preseliti" u druge zemlje, ukoliko ne bi bila planirana obvezna zamjena proizvoda, i ako bi usluga bila bolja.