BiH i granica sa EU: Prednost ili balast?

 

Zvuči kao ponavljanje davno već rečenog i bezbroj puta ponovljenog, ali Bosna i Hercegovina u 2013. godinu, kada su u pitanju evropske integracije, ulazi sa jasnim zadacima i rokovima. Bosna i Hercegovina takođe mora uvažavati ozbiljne pomake koje susjedi čine u integracijskom procesu.

 U ovoj zemlji je, iako pod teretom ekonomske krize i beskrajnih političkih igara, još uvijek jaka želja da se živi na dostojniji način.

Iako godinama uporno ignorisana, magnetna snaga integracija, najjača (i jedina) karta u rukama Brisela, konačno pokazuje svoju vrijednost: Bosna i Hercegovina više nema godine već sedmice pred sobom da brže-bolje dovrši posao na usvajanju nekih od evropskih standarda. Razlog je pred vratima: za manje od šest mjeseci će, umjesto sa Hrvatskom, sa Evropskom unijom dijeliti hiljadu kilometara granice i, želi li preživjeti, od te činjenice mora napraviti prednost a ne balast.

„Ako mene pitate šta je najveći izazov u svjetlu činjenice da će vanjska granica Evropske unije doći do Bosne i Hercegovine, to je sposobnost zemlje da iskoristi priliku i ispuni neka tehnička pitanja u oblasti upravljanja granicama, zahtjeve fitosanitarne kontrole kako bi bili sigurni da 1. jul ne bude problem već prilika, velika prilika za BiH i njene građane. Dobio sam uvjeravanja da će nakon određenih rekonstrukcija vlasti, novog koalicijskog sporazuma i programa, evropska agenda a ne neke političke igre, biti u fokusu bh. političkih predstavnika", kaže evropski sekretar za proširenje, Štefan File.

Nije nevažno: drugi veliki susjed Bosne i Hercegovine, Srbija, užurbano radi na ispunjenju posljednjeg preduslova za dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom - normalizaciji odnosa sa Kosovom - na što u Briselu aplaudiraju, smatrajući to, u regionalnom kontekstu, još jednom potvrdom povoljnog trenutka za cijelo zapadnobalkansko društvo.

"Ja mislim da treba biti krajnje ambiciozan i da imamo istorijsku priliku da do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju stvorimo znatno bolju atmosferu kako bi i druge zemlje imale priliku i ambiciju da se dokažu, da se bore za datum i da krenu u pregovore. To je na dohvat ruke ne samo Srbiji, ako se dokaže. To je moguće postići i u slučaju Makedonije, a mislim da je moguće probuditi i Bosnu i Hercegovinu“, ističe izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin.

​​I konačno, u godini smo obilježavanja desetogodišnjice Solunskog sporazuma, koji je potpisom vrha Unije potvrdio evropsku budućnost za Zapadni Balkan. Njegova važnost je tim veća što bi danas Evropljani, zabavljeni sami sobom, dva puta razmislili prije nego što bi dali slično obećanje.

„Postoji zasićenje proširenjem Unije i to ne možemo osporiti. Zato morate pokazati da ste zainteresovani da ispunite uslove. Priznajem da klima za proširenje nije najpovoljnija, ali to nije vaša briga. Uradite svoju zadaću i imajte povjerenja u Sporazum iz Soluna. On je potpisan i time je pravosnažan. Da taj sporazum ne postoji, mislim da bi bilo puno teže. Međutim, tu je, na njega se možemo osloniti i moramo s tim u vezi nešto učiniti", poručila je izvjestiteljka za BiH Evropskog parlamenta, Doris Pak.