Put Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji otežan unutarnjim podjelama

Put Bosne i Hercegovine prema članstvu u Europsku uniju dosegao je prekretnicu u prosincu kada je BiH dobila status kandidata. Sada se ova zemlja suočava s najvećom političkom krizom od Daytonskog mirovnog sporazuma, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija FENA, AFP, ANSA, HINA i STA u okviru European Newsroom-a.

Nakon Općih izbora prošle godine, Bosna i Hercegovina brzo je uspostavila novu vlast i napravila veliki korak prema Europskoj uniji dobivši status kandidata nakon dugo godina čekanja. Međutim, unutarnja politička pitanja uzrokovala su institucionalnu nestabilnost koja se pretvorila u najveću političku krizu od Daytonskog mirovnog sporazuma, što bi moglo destabilizirati regiju i ugroziti euroatlantsku budućnost zemlje.

Dodik u sukobu s visokim predstavnikom

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik godinama ima ogroman utjecaj na ovaj entitet i često raspiruje etničke napetosti. Proteklih tjedana potpisao je dva kontroverzna zakona koja se smatraju zapaljivim političkim potezima, a za koje je Washington rekao da potkopavaju Daytonski mirovni sporazum. Oštre reakcije stigle su iz Federacije BiH te iz Pariza, Rima i Berlina.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao je da Dodik “otvoreno prijeti Daytonskom mirovnom sporazumu i neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a time i miru i sigurnosti”.

Prvi zakon koji je Dodik potpisao ne priznaje provedbu odluka Ustavnog suda BiH. S obzirom na to da se Ustavni sud BiH sastoji se od devet sudaca, od kojih trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, Dodik traži da se strani suci zamijene domaćim. Prema Dodikovim riječima, presude ovog suda neće se primjenjivati ​​u RS-u dok se sud ne reformira. Uz to, tvrdi da je imovina u RS-u vlasništvo tog entiteta, a ne države.

Drugi dio zakona dopušta Republici Srpskoj da ne provodi odluke koje donese visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Američki državni tajnik Antony Blinken objavio je na Twitteru da Dodikovo potpisivanje zakona kojim se odbijaju ovlasti međunarodnog izaslanika “krši Ustav Bosne i Hercegovine i podriva Daytonski sporazum”. Američko veleposlanstvo u Sarajevu nazvalo je zakon “namjernim napadom na Daytonski mirovni sporazum”.

"Politički predstavnici RS-a pokušavaju ugroziti vladavinu prava i napraviti kaos. Od sada će se sve radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao kazneno djelo. A odgovorni će biti procesuirani“, rekao je Schmidt.

Nova mjera visokog predstavnika omogućuje bh. pravosuđu da procesuira političare koji se protive Schmidtovim odlukama, kao i odlukama Ustavnog suda s kaznama do pet godina zatvora.

Prijeti li Dodik putu BiH u EU?

"Narodna skupština RS-a nema ovlasti odlučivati ​​o neprimjeni odluka Ustavnog suda BiH”, kazala je Nabila Massrali, glasnogovornica Europske službe za vanjske poslove, dodavši da je glasovanje “samim tim bez pravne osnove” i označava “jasno odstupanje od očekivanja koja su pratila dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU”.

"Obustaviti suradnju u postizanju ključnih prioriteta EU-a je žalosno. Unija je dosljedno pokazivala da je lojalan partner Bosne i Hercegovine s nedvosmislenom predanošću zemlji i njenoj perspektivi članstva u EU kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”, rekla je ona.

Lider hrvatskog naroda u BiH, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović istaknuo je da bi većina paketa koji je dogovoren s povjerenikom EU za proširenje Olivérom Várhelyijem trebala biti realizirana do listopada. Naglasio je da će to uključivati ​​i Izborni zakon, ali i reformu Ustavnog suda BiH.

Izborni zakon godinama je predmet rasprava. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić do sada je u četiri izbora izabran nehrvatskom većinom. Zbog toga Hrvati traže u Ustavu i u Izbornom zakonu odredbu kojom bi se onemogućilo da jedan narod bira predstavnike drugog naroda. To je djelomično podržao i visoki predstavnik koji je uoči izbora nametnuo izbornu reformu. Kritičari kažu da taj potez Schmidta vodi daljnjoj institucionalnoj fragmentaciji i usmjeren je uglavnom na osiguranje pobjede HDZ-a u hrvatskim izbornim jedinicama.

Mogu li pregovori s EU početi do kraja godine?

Prošlog tjedna u Bruxellesu je održan sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU-BiH, prvi put nakon što je zemlji dodijeljen status kandidata, a na kojem je razmotren napredak zemlje.

Hrvatska je istaknula da joj je u interesu da u svom susjedstvu ima funkcionalnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman izjavio je da će se Hrvatska zalagati za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji do kraja ove godine.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je kako vjeruje da je Bosna i Hercegovina na dobrom putu nakon što je prošle godine dobila status kandidata, za što je Slovenija snažno lobirala.

Bez sankcija EU protiv Dodika

Europski parlament je pozvao na ciljane sankcije protiv Milorada Dodika, koji je već sankcioniran od strane Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, te drugih visokih dužnosnika Republike Srpske zbog secesionističkog djelovanja u zemlji.

Izvješće o BiH, koje je odobreno s 530 glasova za, 68 protiv i 33 suzdržana, oštro je osudilo „zapaljivu retoriku koja se ponavlja i secesionističke zakone i politiku vodstva RS-a“.  Zastupnici u Europskom parlamentu upozorili su da se “više od 25 godina nakon završetka rata, zemlja još uvijek suočava s podjelama koje promoviraju političke elite i secesionističkim pokušajima RS-a“.

"Takve radnje destabiliziraju BiH, proturječe njezinoj EU perspektivi i ugrožavaju pristup financiranju EU“, navodi se u izvješću.

Međutim, Mađarska je izrazila protivljenje uvođenju sankcija Dodiku. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izrazio je u Banjoj Luci punu potporu čelniku RS-a.

"Mi podržavamo Dodika i stojimo uz njega za vas, za Srbe u Bosni i Hercegovini, jer ste vi odlučili da on bude vaš predsjednik“, rekao je on.