Pročitajte ključne nalaze EU izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu

Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Donosimo sažetak izvještaja, odnosno ključne nalaze iz Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu.

Što se tiče političkih kriterija, u oktobru 2022. godine održani su izbori. Visoki predstavnik je imao više intervencija po izbornim pitanjima, uključujući i tokom večernjih sati na dan izbora, što je prema ocjeni OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost.

USTAVNI SUD I IZBORNE REFORME 

Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou formirana su do maja 2023. Novo Vijeće ministara na državnom nivou preuzelo je dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ BiH i stranke Trojke (SDP, NiP, Naša Stranka). U martu je usvojen državni budžet za tekuću godinu. Novi saziv Vijeća ministara poduzeo je značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa. Naime, usvojena je strategija o borbi protiv organizovanog kriminala, ažurirana procjena rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina. U junu 2023. konačno je sa radom započela i kontakt tačka sa Europolom. Vijeće ministara je također usvojilo set nacrta zakona, prvenstveno u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta pravosuđa, prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena kao preventivnog mehanizma), zakona o strancima i slobodi pristupa informacijama, a koji su potom usvojeni u parlamentarnoj proceduri u avgustu i septembru 2023.

Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i odluku o državnoj imovinu. Ustavni sud je privremeno stavio van snage ili ukinuo jedan broj pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetsko rukovodstvo, odlučno u namjeri provođenja takvih zakona, time dovodi u pitanje pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka ­Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda BiH i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni saziv Ustavnog suda.

VANJSKA POLITIKA

I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci.

Nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i finansijskog dijaloga. U implementaciji SSP-a, jednu od zabrinutosti predstavljaju kontinuirane protekcionističke mjere. Politički dijalog u okviru SSP-a je ponovo zaživio nakon njegove političke blokade u periodu 2021. i 2022. godine. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila Program integrisanja BiH u EU (engl. NPAA), u skladu sa zahtjevima iz SSP-a.

Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Entitetske vlasti i stranke iz Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje sa stavovima EU-a i opstruirajući cjelovitu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama.

REFORMA JAVNE UPRAVE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave. Poduzeti su određeni pozitivni koraci i to (i) usvajanjem aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (tzv. zajednička platforma), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; (ii) provođenjem sveobuhvatnog i cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, (iii) unapređenjem kapaciteta za javne rasprave na državnom nivou i procjenu uticaja propisa u entitetu Republika Srpska, (iv) usvajanjem strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija BiH, (v)unapređenjem stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije BiH i na državnom nivou, i (vi) usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Oko pet godina nakon njegovog usvajanja, Akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran tek u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi profesionalnosti i stručnosti nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa je neefikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u zajedničku platformu, tek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. I dalje je slab kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou. Potrebno je da Bosna i Hercegovina finalizira suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje.

PRAVOSUĐE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. U ovoj oblasti je postignut određeni napredak. Bosna i Hercegovina je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV BiH) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru finansijskih izvještaja sudija, tužilaca i članova VSTV-a BiH, ali uz izmjene u odnosu na prethodnu verziju po kojoj je konsultovana Venecijanska komisija. Takve izmjene stoje na putu efikasnosti sistema finansijskih izvještaja i stoga ih je potrebno dopuniti. Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo za nazdor provedbe strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Nema unapređenja kod nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Kontinuirani i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je sudije Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organizovanom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U junu 2023. godine konačno je sa radom započela kontakt tačka za saradnju sa Europolom. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima. Iako je podignut jedan broj optužnica u predmetima korupcije na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) su i dalje minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Prisutni su sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i iznimno ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koriste zakonske i administrativne slabosti, dok je policija podložna političkim uplitanjima. Finansijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Tek treba pojačati saradnju sa Eurojustom i Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO). Nadovezujući se na određene operativne uspjehe u 2023. godini,Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine narkoticima te povećati svoje kapacitete u tom dijelu. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa pravnom stečevinom EU-a.

SLOBODA MEDIJA

Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima je najvećim dijelom uspostavljen. U avgustu 2023. godine Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava kojima je ova institucija određena kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“. Od 2020. godine redovno se održavaju parade ponosa, a u julu 2022. usvojen je Akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Gender akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. Rodno zasnovano nasilje, neadekvatno postupanje sa pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost.

Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. Krivične sankcije za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U septembru 2023. godine,nacrt zakona koji tagetira određene kategorije civilnog društva kao tzv. strane agente također je usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Njegovo usvajanje u cijelosti bi predstavljalo još jedan značajan, razočaravajući i nesporan korak unazad.

Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za unapređenje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina je usvojila novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U septembru 2023. usvojen je Zakon o strancima. Značajne slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i osnažila upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integrisanog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024. do 2029

EKONOMIJA

Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Dodatno su se pogoršali saradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima. Posljedično, unutrašnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Stopa nezaposlenosti je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna. Program ekonomskih reformi (engl. ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih cjelodržavnih mjera za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, sivom ekonomijom, javnim preduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću. Općenito, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine je ispod svojih potencijala, budući da je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta.

Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak. Kvaliteta obrazovanja je i dalje niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. U odgovoru na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenog strukturnog prilagođavanja, s fokusom na pomak ka djelatnostima dodatne vrijednosti, kao što su trgovina, informacione tehnologije i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je niža od svojih potencijala.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne stečevine EU-a.

JAVNE NABAVKE

Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa pravnom stečevinom EU-a, uključujući i oblast koncesija. Ostvaren je ograničen napredak u oblasti statistike, sa pripremama za naredni popis koje jedva da su i napredovale, te izradom makroekonomske statistike koja i dalje odstupa od pravne stečevine EU-a. Određeni napredak je postignut u pogledu interne kontrole javnih finansija u smislu implementacije strategija u ovoj oblasti na entitetskim i na državnom nivou.

Potrebni su značajni koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa pravnom stečevinom EU-a na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radne snage, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualna svojina, politike konkurencije, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja), ali i uspostavilo unutrašnje tržište zemlje. Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru. Različite procedure i zakoni između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu. Bosna i Hercegovina bi trebala unaprijediti koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla cjelodržavni pristup i unaprijedila rezultate provedbe. Potrebno je ukinuti procedure glasanja po nacionalnom ključu u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira solventnosti banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU-a i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i novog Plana rasta za Zapadni Balkan.

ZELENA AGENDA 

Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije zabilježen napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je zemlja u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti su u velikoj mjeri povezane sa programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socioekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak po Zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje se nalazi u ranoj fazi po pitanju energije, okoliša i klimatskih promjena. Bilježi se određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim energetskim mrežama. ­Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju u regionu i sa EU. Treba ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Potrebno je pojačati napore na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, te uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskim i fitosanitarnim politikama i ojačati vlastite administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka tek treba da budu osnaženi. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala započeti pripremu cjelodržavne strategije regionalnog razvoja.

VANJSKI ODNOSI 

Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru vanjskih odnosa. Značajno je poboljšano usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno po stavovima visokog predstavnika u ime EU-a i odluke Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu, premda je provedba sankcija i dalje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i produžila izvozna ograničenja kršeći uslove SSP-a, što je pitanje za  zabrinutost u dijelu trgovine i trgovinskih politika. Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da bez odlaganja usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Potrebno je bez odlaganja ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti.

PAKETI PODRŠKE 

U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je dobila 45,5 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021. do 2027. godine (IPA III) za podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, evropskih integracija, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, upotpunjen paketom programa za više ­zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.

Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i predviđa 70 miliona eura za smanjenje socioekonomskih efekata rasta cijena energenata, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan.

Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija ostaje glavni uslov za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti u cijelosti koristila IPA sredstva. Potrebno je da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

 

Ključni datumi Juni 2003. Samit EU-Zapadni Balkan u Solunu potvrđuje perspektivu EU-a za Zapadni Balkan. Novembar 2005. Otvoreni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Juni 2008. Potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima. Juli 2008. Početak primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima. Decembar 2010. Bezvizni režim za područje Šengena za građane Bosne i Hercegovine sa biometrijskim pasošem. Septembar 2011. Pojačano prisustvo EU-a kroz objedinjene funkcije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU-a. Juni 2015. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Bosne i Hercegovine. Februar 2016. Bosna i Hercegovina predala zahtjev za članstvo u EU. Septembar 2016. Vijeće EU-a poziva Evropsku komisiju da izradi mišljenje (Avis) o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Maj 2019. Evropska komisija usvojila Mišljenje (Avis) o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine, utvrđujući 14 ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Decembar 2019. Vijeće EU-a usvaja mišljenje Komisije i 14 ključnih prioriteta u svojim zaključcima o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Oktobar 2020. Evropska komisija usvaja Ekonomski i investicioni plan za podršku i približavanje Zapadnog Balkana EU. Oktobar 2022. Komisija preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status, uz razumijevanje da se poduzme niz koraka. Decembar 2022. Evropsko vijeće dodjeljuje Bosni i Hercegovini kandidatski status. Novembar 2023. Komisija usvaja novi Plan rasta za Zapadni Balkan.