Paket proširenja 2025: Zemlje kandidati ostvarile napredak ka članstvu u EU

Danas je Evropska komisija usvojila svoj godišnji Paket proširenja, u kojem je predstavila sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja - partnera u procesu proširenja u proteklih dvanaest mjeseci. Paket za ovu godinu ponovo potvrđuje da proces proširenja zauzima visoko mjesto na listi prioriteta EU. Takođe potvrđuje da je pristupanje novih država članica sve bliže ostvarenju.

Dosljednost i pristup zasnovan na rezultatima su ključni za uspješno pristupanje EU. Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska i Gruzija nastavljaju svoje kretanje na evropskom putu. Brzina kojom ove zemlje provode reforme, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, direktno utiče na brzinu pristupanja. Te reforme su korisne i za države koje teže članstvu i trenutnim članicama EU, jer podstiču prosperitet, demokratiju, sigurnost i stabilnost, a istovremeno otvaraju nove mogućnosti za građane i preduzeća, poput strateških ulaganja i pristupa Jedinstvenom tržištu.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije je navela: „Posvećeniji smo nego ikada do sada da proširenje EU postane stvarnost. Jer veća Unija znači snažnija i uticajnija Evropa na globalnoj sceni. Ali to mora biti i ostati proces zasnovan na ostvarenim rezultatima. Naš paket daje konkretne preporuke svim našim partnerima, a svima njima poručujemo: pristupanje EU je jedinstvena prilika. Obećanje mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz odgovarajuće reforme i snažnu političku volju, svi možete iskoristiti ovu priliku.“

Procjene, zajedno sa preporukama i smjernicama koje se odnose na prioritetne reforme, pružaju mapu puta partnerima u procesu proširenja ka članstvu u EU. Komisija ostaje u potpunosti posvećena pružanju podrške budućim državama članicama na tom putu. Postepena integracija zemalja koje teže članstvu u Jedinstveno tržište jača veze s Unijom čak i prije samog pristupanja. U protekloj godini je ostvaren značajan napredak. S obzirom da je Komisija proširenje postavila kao jasan cilj svoje politike u ovom mandatu, posvećena je osiguravanju kako spremnosti zemalja koje teže članstvu, tako i pripremljenosti EU da ih primi. U tu svrhu uskoro će biti predstavljena Komunikacija o detaljnim pregledima politika i reformi.

Kako bi se osiguralo da nove države članice nastave primjenjivati i održavati ostvarene rezultate u oblastima vladavine prava, demokratije i temeljnih prava, budući Ugovori o pristupanju bi trebali sadržavati snažnije mehanizme zaštite od nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.

Efikasna komunikacija, kao i suzbijanje stranog uticaja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, predstavlja strateški imperativ.

Komisija je takođe spremna podržati napore država članica da dodatno učvrste povjerenje javnosti u proces i time doprinesu da se proširenje odvija uz legitimost koja mu je potrebna.

Glavni zaključci

Crna Gora je ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u EU; zatvorila je četiri pregovaračka poglavlja u prošloj godini. Opredijeljenost Crne Gore da do kraja 2025. privremeno zatvori dodatna poglavlja odražava njenu posvećenost evropskim integracijama. Održavanje stabilnog napretka u provedbi reformi i kontinuirano traženje širokog političkog konsenzusa je ključno za ostvarenje cilja zemlje da do kraja 2026. okonča pristupne pregovore. Ukoliko uspije zadržati dosadašnji tempo reformi, Crna Gora je na dobrom putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj.

Albanija je otvarila značajan napredak i u protekloj godini otvorila četiri klastera. Pripreme za otvaranje posljednjeg klastera u ovoj godini su u poodmakloj fazi. Napredak je ostvaren u oblasti temeljnih pitanja, posebno u reformi pravosuđa, te u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Potrebno je nastaviti napore na ispunjavanju privremenih mjerila u okviru temeljnih pitanja, što će otvoriti put ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja nakon provođenja neophodnih sektorskih reformi. Ostvarenje cilja koji je Albanija sebi postavila - da zaključi pregovore do 2027. godine, zavisi od toga da li će održati reformski zamah i jačati inkluzivni politički dijalog. Ukoliko zadrži dosadašnji tempo reformi, Albanija je na dobrom putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj.

Uprkos neprekidnoj ruskoj agresiji, Ukrajina ostaje čvrsto posvećena svom putu ka članstvu u EU, te je uspješno završila proces skrininga i ostvarila napredak u ključnim reformama. Ukrajina je usvojila mape puta u oblastima vladavine prava, javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija, kao i akcioni plan za nacionalne manjine, koje je Komisija ocijenila pozitivno. Ukrajina je ispunila uslove za otvaranje sljedećih klastera: jedan (temeljna pitanja), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje od Ukrajine da ispuni uslove za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da omogući Vijeću da do kraja godine odobri otvaranje svih klastera. Ukrajinska vlada je najavila svoj cilj da privremeno zatvori pristupne pregovore do kraja 2028. godine. Komisija je posvećena podršci ovom ambicioznom cilju, ali smatra da je, kako bi se on ostvario, potrebno ubrzati tempo reformi, naročito u oblasti temeljnih pitanja, a posebno vladavine prava.

Uprkos kontinuiranim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje, Moldavija je značajno napredovala na svom putu ka članstvu u EU, te je uspješno okončala proces skrininga. Prvi samit EU–Moldavija, održan u julu 2025. godine, označio je novu fazu saradnje i integracije. Moldavija je usvojila mape puta u oblastima vladavine prava, javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocijenila. Prema procjeni Komisije, Moldavija je ispunila uslove za otvaranje sljedećih klastera: jedan (temeljna pitanja), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da će Moldavija ispuniti i uslove za otvaranje preostala tri klastera, te radi na tome da omogući Vijeću da do kraja godine donese odluku o otvaranju svih klastera. Vlada Moldavije je najavila svoj cilj privremenog zatvaranja pristupnih pregovora početkom 2028. godine. Komisija ostaje posvećena da podrži ovaj cilj, koji je ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da Moldavija ubrza trenutni tempo reformi. Održavanje zamaha reformi je ključno, uz snažnu parlamentarnu podršku evropskom putu zemlje nakon septembarskih izbora.

Polarizacija društva u Srbiji se produbila u kontekstu masovnih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine, a koji odražavaju nezadovoljstvo građana, između ostalog, zbog korupcije i percipiranog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne upotrebe sile prema učesnicima protesta i pritisaka na civilno društvo. Navedeno je dovelo do sve složenijeg okruženja, u kojem je retorika podjela ozbiljno oslabila povjerenje među ključnim akterima, što, zauzvrat, utiče na proces pristupanja EU. Reforme su značajno usporile. Iako se u posljednje vrijeme bilježe određeni koraci naprijed, poput ponovnog pokretanja procedure za izbor novog Savjeta regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napredak u zakonodavnoj proceduri za Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada moraju biti dovršeni i primijenjeni, kao i nedavno povećanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što treba nastaviti, potrebno je još mnogo toga uraditi.

Očekuje se da Srbija prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i osnovnih prava inače, te hitno preokrene trend nazadovanja u oblasti slobode izražavanja i narušavanje akademskih sloboda. Procjena Komisije iz 2021. godine da je Srbija ispunila početne kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i dalje ostaje važeća.

Sjeverna Makedonija je nastavila raditi na mapama puta u oblasti vladavine prava, reforme javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija, kao i na akcionom planu za zaštitu manjina. Potrebne su dodatne brze i odlučne mjere u vezi sa početnim kriterijima, u skladu s pregovaračkim okvirom, s ciljem otvaranja prvog klastera čim se ispune relevantni uslovi. Potrebno je da Sjeverna Makedonija intenzivira napore u očuvanju vladavine prava, na način da štiti nezavisnost i integritet pravosuđa, te jača borbu protiv korupcije. Zemlja takođe mora usvojiti neophodne ustavne izmjene kako bi Ustav obuhvatio građane koji žive unutar njenih granica, a pripadnici su drugih naroda, poput Bugara, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća iz jula 2022. godine, a čije je pokretanje i provedbu zemlja preuzela da provede.

U Bosni i Hercegovini politička kriza u entitetu Republika Srpska i raspad vladajuće koalicije su oslabili napredak ka članstvu u EU, što je za posljedicu imalo ograničene reforme, ostvarene konkretno u oblastima zaštite podataka i kontrole granice, te potpisivanje Statusnog sporazuma o Frontexu. Pozitivno je što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. godine Evropskoj komisiji dostavila svoju Reformsku agendu. Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da provede reforme na evropskom putu. Kako bi se efikasno započeli pristupni pregovori, vlasti moraju, prije svega, finalizirati i usvojiti zakone usmjerene na reformu pravosuđa, koji će biti u potpunosti usklađeni s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača.

Kosovo je zadržalo posvećenost svom evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti. Kašnjenje u formiranju institucija nakon opštih izbora u februaru usporilo je napredak reformi povezanih sa EU. Potrebno je uspostaviti međustranačku saradnju i ponovo prioritizirati te reforme, kako bi se Kosovo vratilo na evropski put. Normalizacija odnosa sa Srbijom i provođenje obaveza iz Dijaloga ostaju sastavni dio evropske perspektive Kosova. Komisija je spremna da izradi Mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo, ukoliko to zatraži Vijeće. Komisija je preduzela prve korake ka postepenom ukidanju mjera protiv Kosova koje su na snazi od maja 2025. godine. Dalji koraci su uslovljeni održivom deeskalacijom na sjeveru. Komisija planira dalje ukidanje ovih mjera pod uslovom da se, nakon drugog kruga lokalnih izbora, ostvari uredan prenos lokalne vlasti na sjeveru i održi stanje deeskalacije.

Turska i dalje ostaje zemlja kandidat i ključni partner EU. U skladu sa zaključcima Evropskog vijeća iz aprila 2024. godine, EU je unaprijedila odnose s Turskom u fazama, na proporcionalan i reverzibilan način, fokusirajući se na zajedničke prioritete. Obnova pregovora o rješenju pitanja Kipra predstavlja ključni element saradnje. Istovremeno, sve veći broj pravnih postupaka protiv opozicionih lidera i stranaka, uz brojna druga hapšenja, izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu poštivanje demokratskih vrijednosti u Turskoj. Premda dijalog o vladavini prava i dalje zauzima centralno mjesto u odnosima EU–Turska, pogoršanje demokratskih standarda, nezavisnosti pravosuđa i temeljnih prava još uvijek nije riješeno. Pregovori o pristupanju sa Turskom su u zastoju od 2018. godine.

U 2024. godini, Evropsko vijeće je zaključilo da je proces pristupanja Gruzije EU de facto zaustavljen. Od tada se situacija naglo pogoršala, uz ozbiljno pogoršanje demokratskih standarda, praćeno brzim urušavanjem vladavine prava i teškim ograničenjima temeljnih prava. Navedno se odnosi i na zakonodavstvo koje ozbiljno ograničava građanski prostor, slobodu izražavanja i okupljanja, te krši princip nediskriminacije. Gruzijske vlasti hitno moraju preokrenuti trend demokratskog nazadovanja i poduzeti sveobuhvatne i konkretne mjere kako bi se adresirali preostali problemi i provele ključne reforme, uz međustranačku saradnju i angažman civilnog društva, u skladu sa vrijednostima EU. U skladu sa Zaključcima Evropskog vijeća iz decembra 2024. godine i s obzirom na kontinuirano nazadovanje Gruzije, Komisija smatra da je Gruzija zemlja kandidat samo u nazivu. Gruzijske vlasti moraju pokazati odlučnu posvećenost kako bi preokrenule negativni trend i vratile zemlju na evropski put.

NAREDNI KORACI

Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i odluči o narednim koracima u procesu proširenja.

Kontekst

Proširenje je strog i pravedan proces zasnovan na rezultatima, odnosno zasnovan na objektivnom napretku svake zemlje u procesu proširenja. EU podržava jačanje institucija, demokratsko upravljanje i reforme javne uprave u tim zemljama.

Kroz poticanje postepene integracije, EU osigurava koristi čak i prije formalnog pristupanja. Inicijative poput Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, Plana rasta za Moldaviju od 1,9 milijardi eura i Instrumenta za Ukrajinu od 50 milijardi eura, zemljama omogućavaju napredak u provedbi reformi, ali i postizanje čvršće povezanosti s EU, na primjer kroz postepenu integraciju i učešće u SEPA-i i inicijativi „Roam Like at Home“.

Svako proširenje je učinilo našu Uniju snažnijom. Kada je deset zemalja pristupilo EU 2004. godine, bilo je to najveće proširenje Unije u istoriji. U dvije decenije nakon toga, stanovnici novih članica su doživjeli dvostruko povećanje životnog standarda, smanjenje nezaposlenosti za skoro polovinu, povećanje očekivanog životnog vijeka sa 75 na 79 godina, značajan pad siromaštva i socijalne isključenosti, te stvaranje 6 miliona novih radnih mjesta. Za postojeće članice, trgovina se više nego petostruko povećala od tada, a stvoreno je i 20 miliona novih radnih mjesta. Za EU u cjelini, Jedinstveno tržište je tada dobilo 74 miliona novih potrošača, a ekonomija EU je uprkos globalnim krizama porasla za 27%.