Historijski prijedlog iz Bruxellesa: Kanada bi mogla postati prva pridružena članica EU

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila je da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije, što bi predstavljalo potpuno novi model povezivanja EU s državama izvan Europe.

Prijedlog je iznijela tokom godišnjeg govora o stanju Evropske unije, kojem je prisustvovao i kanadski premijer Mark Carney. Von der Leyen je šire povezivanje s Kanadom predstavila kao dio nastojanja EU da u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ojača saradnju s demokratskim partnerima.

Od CETA-e prema "Savezu za budućnost"

EU i Kanada već imaju razvijene ekonomske i političke odnose, prije svega kroz Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum CETA, ali bi nova inicijativa trebala ići znatno dalje od trgovine.

Von der Leyen najavila je razvoj šireg "Saveza za budućnost", koji bi obuhvatio saradnju u odbrani, naprednim tehnologijama, energetici, kritičnim sirovinama i cyber sigurnosti.

Kanada već učestvuje u pojedinim evropskim programima. Od 2024. godine pridružena je drugom stubu programa Horizon Europe, čime su kanadskim istraživačima i organizacijama omogućeni određeni oblici učešća pod jednakim uslovima kao partnerima iz EU.

Šta bi značilo "pridruženo članstvo"?

Najvažnije pitanje sada je šta bi novi status konkretno podrazumijevao.

"Pridružena članica EU" trenutno nije formalna kategorija članstva predviđena za države poput Kanade. Zbog toga bi eventualna realizacija prijedloga zahtijevala definiranje potpuno novog institucionalnog i pravnog modela saradnje.

Još prije današnjeg govora pojavile su se informacije da Ottawa istražuje mogućnost ovakvog odnosa s Bruxellesom. Evropska komisija tada nije željela potvrditi detalje, navodeći samo da je Kanada strateški važan partner EU i da dvije strane žele dodatno podići nivo saradnje.

Zbog toga današnja poruka von der Leyen ne znači da Kanada ulazi u Evropsku uniju niti da je odluka o njenom pridruženom članstvu već donesena. Riječ je o prijedlogu za novi oblik povezivanja čiji bi sadržaj i pravni okvir tek trebalo definirati.

Zapadni Balkan ostaje dio politike proširenja

Istovremeno, ovakav prijedlog ne treba poistovjećivati s procesom pristupanja država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

Von der Leyen je ranije ove godine na samitu EU – Zapadni Balkan poručila da Unija neće biti potpuna bez Zapadnog Balkana i pozvala zemlje regiona da postojeći politički zamah pretvore u napredak prema članstvu.

Kanadski model, ukoliko bude razvijen, predstavljao bi drugačiji oblik odnosa EU s bliskim partnerom izvan Europe, dok države Zapadnog Balkana ostaju obuhvaćene formalnim procesom proširenja.