Konstantno opadajuća kvaliteta savremenog života uzrokovana stresom, zagađenjem, ubrzanim životnim ritmom, nezdrava prehrana naša su svakodnevica. U tim uslovima, sve više imamo potrebu da svoje slobodno vrijeme i putovanja iskoristimo za unaprjeđenje svog zdravlja, zbog čega zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu. Kao dobar primjer navedenog jeste potražnja za sadržajima koja uključuju wellness i spa tretmane, a koja je u stalnom porastu. Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal da postane popularno odredište zdravstvenog turizma, a u prilog tome ide i projekt "Adriatic Health Vitality Network".
Radi se o projektu koji je razvio Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu (EFSA) u vrijednosti od 1,1 miliona eura, a na kojem sa partnerima radi protekle dvije godine.
Projekt se odnosi na razvoj zdravstvenog turizma u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, te okuplja konzorcijum šest partnera iz ovih zemalja, Fakultet je ovim projektom u oktobru 2009. godine aplicirao na program prekogranične saradnje Adriatic IPA CBC 2007-2013. Za Bosnu i Hercegovinu, s fokusom na širu regiju Sarajeva, cilj je razviti zdravstveni i dentalni turizam.
Podsjećanja radi, odobren je za finansiranje u veoma jakoj konkurenciji projekata iz cijele Adriatic regije (Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka).
Ugovor za realizaciju je potpisan u aprilu 2011. godine, nakon čega je zvanično počela realizacija.
Naime, ”Adriatic Health Vitality Network” jedini projekt u okviru CBC Adriatic IPA programa 2007-2013, gdje je partner iz BiH vodeći (lead) partner konzorcijuma.
Koordinator programa Almir Peštek sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu u razgovoru za eKapija.ba pojašnjava da je cilj projekta kreirati regionalnu mrežu ponuđača zdravstvenih i turističkih usluga, na nivou Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije. Povezivanje zdravstvenog i turističkog tržišta omogućava povećanje prihoda ponuđačima zdravstvenih i turističkih usluga, kao i zadovoljavanje potreba osoba zainteresiranih za zdravstveni tretman izvan svog mjesta prebivališta, uz efekt turističkog iskustva.
Osim toga, dodaje, projektom se nastoji poticati održivi zdravstveni turizam unutar regija partnerstva, kao i podizanje višeg nivoa turističke vrijednosti unutar povezanosti mreže medicinskog turizma, alternativnog zdravstvenog turizma, spa i wellness turizma i aktivnog „lifestile“ turizma.
Shodno tome, u okviru projekta Adriatic Health and Vitality Network u narednom periodu planirane su aktivnosti integracije lokalnih mreža zdravstvenog turizma razvijenih na pet područja u zajedničku Adriatic Mrežu.
"Partneri na projektu rade na razvijanju standarda i kriterija za članove Mreže. U pripremi je i finalna regionalna Konferencija, koja će se u novembru održati u Podgorici u Crnoj Gori. Paralelno, radi se i na jačanju kapaciteta lokalnih mreža, kroz pripremu i izvođenje razilčitih radionica i treninga, kao i na direktnoj podršci Mreži u razvijanju proizvoda i usluga zdravstvenog turizma", kaže naš sugovornik.
Inače, u okrviru projekta razvoja zdravstvenog turizma, do sada je u okviru projekta formirano pet lokalnih mreža pružalaca turističkih i zdravstvenih usluga sa fokusom na područja: 1) Slovenija, Piran, 2) Slovenija, Koper, 3) Hrvatska, Grad Buzet, 4) Bosna i Hercegovina, Sarajevo i 5) Crna Gora, Podgorica. Pripremljene su studije potencijala zdravstvenog turizma na svih pet područja, kao i strategije razvoja turizma za svako područje koje su integrirane u zajedničku AHVN marketing strategiju i akcioni plan. Održana je i prva regionalna konferencija u Piranu, gdje je preko 60 učesnika, predstavnika svih lokalnih mreža, diskutovalo o smjernicama i razvoju zdravstvenog turizma. Razvijen je i AHVN brend, te su prikupljeni podaci o svim članovima svih mreža, koji će biti kompilirani u integriranu regionalnu ponudu.
Na upit šta podrazumijevaju smjernice za izradu marketing strategije i akcionog plana u oblasti zdravstvenog turizma koje su urađene u okviru projekta, Peštek pojašnjava da AHVN marketing strategija i akcioni plan podrazumijevaju zajedničku viziju koja se odražava kroz kreiranje osnovnih doprinosa razvoju lokalnih mreža baziranih na održivom zadravstvenom turizmu, kako bi region koji je obuhvaćen projektom bio prepoznat kao konkurentna destinacija zdravstvenog turizma.
"Generalne smjernice se ogledaju u stimulisanju održivog zdravstvenog turizma u i između partnerskih regija, kako bi se povećao intenzitet posjeta visoko-vrijednih turista u okviru međusobno povezanih niša zdravstvenog turizma i njegovih alternativnih oblika, uključujući i spa i wellness turizam, te aktivni lifestyle turizam. U okviru strategije razvijeni su i konkretni ciljevi te set akcija kroz koje će se ti ciljevi postići. Partneri u AHVN projektu trenutno rade na realiziranju tih ciljeva", ističe on.
Kako kaže, u okviru projekta AHVN utvrdili su da postoji veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, a posebno tržišnih niša kao što je dentalni turizam.
Činjenica je da u Bosni i Hercegovini egzistira veliki broj visoko kvalitetnih privatnih ordinacija, poliklinika i klinika. Samo u Kantonu Sarajevo djeluje više od 130 privatnih stomatoloških ordinacija koje zapošljavaju više od 200 stomatologa. Prednosti ponude u odnosu na ponudu iz regiona i Evrope su u obrazovanim i profesionalnim doktorima, velikim investicijama u opremu, upotrebi najkvalitetnijih materijala porijeklom iz EU, mogućnosti komunikacije na različitim jezicima, te, najvažnije, u konkurentnoj cijeni u odnosu na druge zemlje.
Ipak, kao jedan od osnovnih limitirajućih faktora za razvoj ovog vida turizma Peštek ističe imidž Bosne i Hercegovine.
"Taj ćemo faktor u okviru projektnih aktivnosti prevazići na način kroz uključenje BiH u širu regionalnu mrežu koja je na određeni način i garant kvaliteta i koja neutrališe negativne percepcije" pojašnjava nam Peštek.
Kao drugi problem navodi nedostatak integrisanog upravljanja turističkim destinacijama i u velikoj mjeri odsustvo strateškog pristupa i kod privatnog i javnog sektora, što kroz ovaj projekat nastoje prevazići.
Inače, u BiH su mrežu podržali i mnogi institucionalni partneri, što je dobar preduslov za dugoročni razvoj turizma i zdravstvenog turizma.
Također, članovi mreže –korisnici i partneri u okviru projekta, imaju istinske poslovne interese za održivost i rast mreže u dugom roku.
Neki od rezultata projekta su:
- Kreiranje i mobilizacija lokalnih mreža zdravstvenog turizma u pet regija kroz razmjenu informacija, povezivanje ponuđača sa institucijama koje osiguravaju adekvatnu obuku i trening, koordinaciju između javnog i privatnog sektora, razvoj turističkih – zdravstvenih proizvoda,
- Izgradnja regionalnog brenda i marketinške strategije kroz: uspostavljanje brenda, uspostavljanje standarda kvaliteta za sadašnje i buduće članove mreže, kreiranje web portala za promociju ponude mreže i drugih promotivnih materijala,
- Izgradnja kapaciteta kroz radionice i treninge koji omogućavaju ponuđačima zdravstvenih i turističkih usluga razvoj znanja i vještina iz oblasti menadžmenta i marketinga, podršku i know-how kako bi se razvili i efikasno ponudili na tržištu različiti turistički proizvodi i paketi
|
Implementacija do februara 2014. godine Sredstva za realizaciju projekta AHVN (Adriatic Health and Vitality Network) odobrena su u okviru IPA Adriatic CBC – Cross Border Cooperation Programme 2011. godine. Ukupni cilj projekta je poticanje održivog zdravstvenog turizma unutar regija partnerstva, podizanje višeg nivoa turističke vrijednosti unutar povezanosti mreže medicinskog turizma, alternativnog zdravstvenog turizma, spa i wellness turizma i aktivnog „lifestile“ turizma. Voditelj projektnog tima je Ekonomski fakultet u Sarajevu (EFSA), a uz Grad Buzet pridruženi partneri su: Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA (BiH), Hotel Tartini iz Pirana (Slovenija), Uduga Zdrav poduzetnik iz Kopra (Slovenija), Udruga Green home iz Podgorice (Crna Gora). Suradnik na projektu: Institut za međunarodne odnose (IMO), autor Studije, Marketinške strategije i Akcijskog plana razvoja zdravstvenog, vitality, lifestile i wellness turizma na području Grada Buzeta. Sveukupna vrijednost projekta je 1.101.476,05 eura, a za Grad Buzet je planiran iznos od 191.486,10 eura. Implementacija projekta započela je 1.3.2011. i trajati će do 1.2.2014. godine |
S.Bijedić
