Čelnici EU-a u ponedjeljak i utorak o klimi, pandemiji, vanjskoj politici

Čelnici 27 država članica Evropske unije okupit će se u ponedjeljak i utorak na posebnom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o ispunjavanju zacrtanih ciljeva za zaštitu klime, vanjskopolitičkim pitanjima i situaciji s COVID-19.

Bit će to prvi fizički sastanak na vrhu u Briselu nakon onog u decembru prošle godine, prenosi Hina.

Sastanak na vrhu počet će u ponedjeljak navečer, kada će im se uvodno obratiti predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli.

Slijedi radna večera, tokom koje su na dnevnom redu vanjskopolitička pitanja: odnosi s Rusijom, s Velikom Britanijom, aktuelna situacija na Bliskom istoku te pripreme za samit EU – SAD, koji će biti održan sredinom juna.

Strateška rasprava o odnosima s Rusijom održava se u trenutku dok Moskva "nastavlja s nelegalnim i provokativnim potezima unutar Unije i van nje", navodi predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u svom pozivnom pismu za samit.

Rusija je prije desetak dana objavila da je na popis "neprijateljskih država" stavila Češku i Sjedinjene Američke Države.

Prema toj odluci, američka ambasada u Moskvi neće moći zapošljavati lokalne ruske uposlenike, a češkoj ambasadi njihov broj je ograničen na 19.

Na popisu su se našle samo te dvije zemlje iako su prije toga ruski mediji spominjali više njih  – Ukrajinu, Litvaniju, Poljsku, Latviju, Estoniju, Veliku Britaniju i Gruziju.

Čelnici će, također, razgovarati o odnosima s Velikom Britanijom, koja je 31. januara prošle godine napustila EU i za nju postala treća zemlja.

Početkom ovoga mjeseca na snagu je stupio sporazum o trgovini i saradnji kojim su definirani dugoročni odnosi između dvije strane.

Predviđen posebni status za Sjevernu Irsku

Evropska unija insistira na punoj provedbi toga sporazuma, kao i sporazuma o razdruživanju, koji uključuje i protokol o Sjevernoj Irskoj.

Taj protokol predviđa posebni status za Sjevernu Irsku, što izaziva nezadovoljstvo u Velikoj Britaniji, a posebno među probritanskim stanovništvom u Sjevernoj Irskoj.

Predviđena je i kratka rasprava o Bliskom istoku, nakon što je postignut sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.

Italijanski premijer Mario Draghi najavio da će pokrenuti raspravu o migracijama.

Samit se nastavlja u utorak ujutro, kada su na redu rasprava o COVID-19 i o klimi.

Evropska unija se uoči ljetne sezone priprema na veliko popuštanje mjere uvedenih radi suzbijanja pandemije zahvaljujući, između ostalog ubrzanoj kampanji vakcinisanja.

Najveći proizvođač i izvoznik vakcina

Protekle sedmice postignut je dogovor o uvođenju digitalne potvrde, koja bi uveliko trebala olakšati slobodu kretanja.

“Trebamo nastaviti s našim koordiniranim pristupom kako bismo olakšali kretanje po EU. Ipak je od najveće važnosti zadržati oprez zbog novih varijanti [korona] virusa i da ostanemo spremni djelovati bude li potrebno”, ističe Michel u svom pismu.

Razgovarat će se i o međunarodnoj solidarnosti u borbi protiv pandemije.

Evropska unija je najveći proizvođač i izvoznik vakcina te najviše pridonosi međunarodnom instrumentu COVAX, koji ima za cilj  svima i svugdje omogućiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim vakcinama.

Najteža rasprava očekuje se o klimi.

Unija je zakonski zacrtala cilj o smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. do 2030. godine, a do 2050. godine EU treba postati klimatski neutralna.

Klimatski paket ‘Spremni za 55 posto’

Međutim, najteži dio tek predstoji  – postići dogovor o konkretnim mjerama kako doći do tih ciljeva.

Za ispunjenje tih ciljeva potrebne su velike investicije i siromašnije članice, koje su u većoj mjeri ovisne o fosilnim gorivima ne žele zbog tih ciljeva ugroziti svoj razvoj i stoga traže više sredstava iz zajedničkog budžeta.

Čelnici će pokušati dogovoriti smjernice za Evropsku komisiju.

Te smjernice trebaju pomoći EK-u u izradi opsežnog zakonodavnog paketa koji treba objaviti u junu.

Paket, nazvan "Spremni za 55 posto", sastoji se od 12 zakonodavnih prijedloga kojima bi se trebao definirati put ka ispunjenju zacrtanih ciljeva, raspodjela troškova i prelazna razdoblja.

Fotografija: EPA