Paneuropska konferencija: Europa treba imati svoju zajedničku vanjsku politiku

Europa u multipolarnom svijetu treba imati svoju jasnu poziciju, treba biti neovisna i moći braniti svoje interese, treba imati svoju zajedničku vanjsku politiku, sigurnosnu strategiju, zajedničku obranu, treba nastaviti proces proširenja, treba dati veću važnost Europskom parlamentu – to su samo neki od zaključaka godišnje međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije pod nazivom "Europska unija u svijetu: prošlost, sadašnjost i budućnost", koja se u petak i jučer održavala u Zagrebu.

Kao i svake godine konferencija je okupila velik broj članova Paneuropske unije iz cijele Europe, ali i ugledne goste i predstavnike hrvatskih i europskih institucija.

Na konferenciji su govorili potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, zastupnik u Hrvatskom saboru Davor Ivo Stier, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, dopredsjednik Međunarodne paneuropske unije i predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije akademik Pavo Barišić, predsjednik Njemačke paneuropske unije i dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt.

"Europa mora osigurati vlastitu sigurnosnu politiku i u okviru NATO-a, ali i u vlastitu okviru. Partnere trebamo, ali moramo moći ravnopravno zastupati svoje interese. Ako se slijede tuđi interesi, može nas to uvesti u sukob koji nije naš. Moramo biti svjesni drugih svjetskih sila koje imaju svoje interese, pa tako i u jugoistočnoj Europi. Zato nastavak proširenja na zemlje jugoistočne Europe mora biti prioritet EU-a. Kriterije za ulazak koji danas postoje treba prilagoditi i omogućiti zemljama brže integriranje.", rekao je Alain Terrenoire.

Dubravka Šuica pozvala je građane da se uključe u rad Konferencije o budućnosti Europe, koja je najveći projekt participativne demokracije do sada.

"Sve države članice suočavaju se sa sličnim izazovima, uključujući demografske. Svi dijelimo zajedničku sudbinu i svi smo dio zajedničkog rješenja. Uvjerena sam da ćemo zajedno pronaći najbolja rješenja za Hrvatsku i EU", kazala je između ostaloga Šuica.

Ministar Gordan Grlić Radman rekao je da se Hrvatska u 30 godina od neovisnosti međunarodno afirmirala.

"Danas trebamo imati odlučnosti i vizije kako u ovom vremenu krize iskoristiti mogućnost jačanja naših pozicija. Hrvatskoj je nastavak proširenja Europske unije jako važan. Države koje se žele priključiti trebaju se mijenjati i usvajati europske vrijednosti i imati pravi smjer prema EU. Ne možete sjediti na više stolica, to je neudobno", kazao je ministar naglasivši kako je u Bosni i Hercegovini nužna reforma izbornog zakona kako bi konstitutivni narodi mogli birati svoje predstavnike.

Mislav Ježić prisjetio se vremena kada je osnovana Hrvatska paneuropska unija prije točno 30 godina.

"Mnogo se je toga dogodilo u 30 godina, mnogo toga smo i mi uradili već od 1991. kada je trebalo raditi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Tadašnji predsjednik Međunarodne paneuropske unije nadvojvoda Otto von Habsburg bio je velik zagovaratelj naše samostalnosti i silno je pridonio međunarodnomu priznanju Hrvatske. Danas se Hrvatska paneuropska unija može pohvaliti svojim članovima koji mnogo znače u europskoj politici: premijer Andrej Plenković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler, Željana Zovko i Tomislav Sokol“. Ježić je govorio i o prošlosti i budućnosti Europske unije. „Europska unija zajednica je u kojoj su demokracija, ljudska prava i slobode razvijenije nego u ikojem drugom dijelu svijeta. No i pored svega toga, EU se suočava sa puno izazova: zdravstvenih, demografskih, kao što je potpora obitelji, migracijama iz Azije i Afrike, raslojavanjem europskoga društva, izlaskom Velike Britanije, integracijom preostalih europskih zemalja, posebno šest zemalja iz regije, izgradnjom europske obrane, konkurentnim razvojem gospodarstva i tehnologija, s klimatskim promjenama, zaštitom okoliša i prirode", kazao je Ježić.

"Amerikanci su sredinom rujna sklopili novi sporazum s Australijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, a Australija je u istom vrijeme prekinula sporazum s Francuskom o kupovini podmornica. Iz ovoga treba izvući poruku. Američki predsjednik stavlja na prvo mjesto interese svoje zemlje i svojih građana. I europski građani očekuju isto od svojih čelnika, zaštitu europskih interesa, koji katkada ne moraju biti identični interesima naših saveznika. Europska unija nakon izlaska Velike Britanije i niza svjetskih događanja treba se predefinirati, treba joj europski ustav", naglasio je Pavo Barišić dodajući kako misija Paneuropske unije - izgradanja jedinstvene Europe - još nije u potpunosti realizirana i na mladima Europe jest da okončaju taj proces ujedinjena.

Bernd Posselt također je govorio o suverenitetu Europe.

"Tko je zapravo suveren Europe i kako se taj suverenitet može implementirati? Europa je više od zajednice nacionalnih država, kojoj su nacionalne države prenijele dio svoga nacionalnog suvereniteta. Ali to se ne osjeća previše, čak se osjeća proces renacionalizacije Europske unije. Svi smo mi pojedinačno nositelji europskog suvereniteta, kao i nositelji nacionalnih suvereniteta. Mi smo im ga posudili i trebamo dio dati Europi, ali tako da nacionalne države ne budu ugrožene u pitanjima koja mogu same dobro rješavati. To nije centralizacija već supsidijarnost, mehanizam lakšeg donošenja odluka na europskoj razini. Zato nam treba puno jači Europski parlament koji pak treba biti što više povezan s građanima", kazao je Posselt.

Na konferenciji su govorili i rektor Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. Damir Boras, predsjednica Paneuropske unije Slovačke i članica Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Anna Záborská, član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Carlos Uriarte, predsjednik Paneurope Francuske Eric Campion, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, predsjednica Paneuropske unije Crne Gore i članica Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije prof. dr. sc. Gordana Đurović, predsjednik Paneurope Kosova Arian Krasniqi, potpredsjednik Njemačke paneuropske unije Andreas Raab, predstavnici organizacija paneuropske mladeži: Peter Dyroff iz Njemačke, Gonzalo Cadrecha Valdés iz Španjolske, Dario Plavčić iz Bosne i Hercegovine, Milica Muhadinović iz Crne Gore i Bruno Rukavina iz Hrvatske kao i Aleksandra Markić Boban, voditeljica ureda Zaklade Hanns Seidel u Zagrebu i Holger-Heinrich Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju.

Pokrovitelj konferencije je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, suorganizator je Međunarodna paneuropska unija, a partneri su: Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Zaklada Robert Schuman.