
Foto: DW
15.03.2022 |
EU / POLITIKA
Izvor: Agencije
Izgradnja danskog dijela plinovoda "Baltic Pipe", koji će povezati Poljsku s norveškim plinskim poljima, se nastavlja.
Izgradnja danskog dijela plinovoda “Baltic Pipe”, koji će povezati Poljsku s norveškim plinskim poljima, nastavlja se nakon što je ruska invazija na Ukrajinu potaknula zabrinutost zbog nedostatne opskrbe i u drugi plan stavila zaštićene miševe i šišmiše, zbog kojih je gradnja bila obustavljena devet mjeseci, prenosi Hina.
Danski mrežni operater je izvijestio da je dobio novu ekološku dozvolu i očekuje da će plinovod biti djelomično operativan od 1. oktobra ove godine te raditi punim kapacitetom do 10 milijardi kubnih metara od prvog dana 2023. godine. Obustava radova je već odgodila početak rada za tri mjeseca.
Izgradnja plinovoda obustavljena je nakon što je danski odbor za žalbe ukinuo okolišnu dozvolu jer se pojavila zabrinutost zbog utjecaja plinovoda na zaštićene vrste miševa i šišmiša. No, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je zabrinutost da bi se isporuka ruskog plina Europi mogla smanjiti, naglašavajući potrebu za diverzifikacijom opskrbe.
Ruski Gazprom isporučuje polovicu od 20 milijardi kubnih metara plina u Poljskoj, ali dugoročni ugovor istječe krajem ove godine i Varšava ga ne planira obnoviti.
Poljska namjerava zamijeniti te zalihe pošiljkama putem plinovoda “Baltic Pipe”.
Osim toga, očekuje se da će plinovod koji povezuje Poljsku s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Litvi, pod nazivom GIPL, biti otvoren 1. maja. GIPL će omogućiti Poljskoj da poveća uvoz LNG-a i da isporučuje plin u baltičke zemlje.
Taj plinovod projektiranog kapaciteta 2,4 milijarde kubnih metara plina godišnje u oba smjera, financirala je Europska unija kako bi pomogla Poljskoj i baltičkim državama u povećanju sigurnosti opskrbe.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.