Suočena s brojnim krizama Evropska unija imala je nemirnu godinu. Mnogi problemi koji su potresli EU 2022. godine bit će prisutni i u 2023. godini, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija Belga, BTA, dpa, EFE, HINA i STA.
Godina višestrukih kriza bliži se kraju. Uzdrmana visokim cijenama energije, sve većim brojem migranata, navodnim korupcijskim skandalom u Evropskom parlamentu i ruskim ratom u Ukrajini, EU ulazi u 2023. godinu. Teško da će se ovi problemi doživjeti svoj preokret na pragu 2023. godine, ali jedna država članica EU ima razloga za slavlje.
Pristup eurozoni i Schengenu
Hrvatska iz 2022. godine izlazi kao potpuno integrirana članica Evropske unije. Od početka sljedeće godine zemlja će biti dio eurozone i schengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Time je Hrvatska ušla u klub sadašnjih 15 zemalja (Belgija, Estonija, Francuska, Grčka, Njemačka, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španija) koje su članice najintegriranijih konfederacija na kontinentu - EU, Eurozona, schengenski prostor i NATO.
Hrvatska je postala jedna od članica tog kluba, zemlja koja je prije 30 godina imala komunistički jednopartijski sistem poput Estonije, Latvije, Litvanije ili Slovenije.
Očekuje se da će članstvo Hrvatske u eurozoni i Schengenu pomoći zemlji u daljnjem jačanju ekonomije i poboljšanju životnog standarda njenih građana. U međuvremenu će Bugarska i Rumunija još morati pričekati na pristupanje schengenskoj zoni.
Ostale članice EU-a nisu mogle postići saglasnost te su u decembru 2022. godine odlučile ne dopustiti im ulazak u zonu slobodnog putovanja zajedno s Hrvatskom. Stoga Bugarska očekuje pomoć EU-a u upravljanju vanjskim granicama zemlje i nada se da će se pridružiti zoni slobodnog putovanja, zajedno s Rumunijom do oktobra 2023. godine.
Bugarska se također dodatno priprema za članstvo u eurozoni kako bi do januara 2024. godine uvela euro.
Ruski rat u Ukrajini i cijene energije
Ruski rat i njegove posljedice vjerovatno će i dalje biti na dnevnom redu Evropske unije 2023. godine. Jedna od posljedica tog rata je i vrlo veliki rast cijena energije u EU-u. Nakon višemjesečne rasprave o tome kako se pozabaviti tim problemima, države članice našle su kompromis na sastanku prije kraja godine.
Kako bi ograničili prekomjerno povećanje cijena plina, ministri energetike EU-a dogovorili su gornju granicu za veleprodajnu cijenu plina pod određenim uvjetima. Kako se navodi u saopćenju, mjera stupa na snagu 15. februara 2023. godine.
Nakon sastanka, češki ministar industrije Jozef Síkela objavio je da su sporazumom deblokirani drugi zakoni usmjereni na rješavanje posljedica snažnog smanjenja ruskog izvoza energije u blok.
Slovenija, međutim, očekuje da će blok iznaći učinkovita i održiva rješenja za izlazak iz krize ograničavanjem tržišnih cijena plina i struje te osiguranjem snabdijevanja energijom za zimu. Bugarska također ima očekivanja od EU kada je u pitanju regulacija cijena energije.
Sve to ukazuje da će energetska kriza, inflacija i ekonomska recesija i dalje biti u fokusu EU-a i naredne godine.
Odgovor EU-a na američki Zakon o smanjenju inflacije
Za Belgiju će jedno od najvažnijih pitanja za početak 2023. godine biti odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije i ublažavanje pravila o državnim podrškama. Ove mjere najavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja je kazala da će Komisija u januaru predložiti nova, jednostavna pravila za subvencioniranje zelene tehnologije u Evropskoj uniji.
Ovo dolazi kao odgovor na nedavni zakon Washingtona pod nazivom Zakon o smanjenju inflacije (IRA). "Moramo dati svoj odgovor, našu evropsku IRA-u", kazala je Von der Leyen.
Američko zakonodavstvo odobrava porezne olakšice potrošačima koji kupuju električna vozila s baterijama proizvedenim u zemlji i u određenim zemljama koje imaju sporazume o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama. EU i SAD glavni su trgovinski partneri, ali nemaju takav dogovor.
Evropska unija kritizirala je američke subvencije od 369 milijardi dolara za klimatski prihvatljive tehnologije, strahujući od erozije industrijske baze bloka zbog preseljenja proizvođača u SAD. Zajednička radna grupa EU-a i SAD-a uspostavljena za rješavanje ovih problema dosad nije uspjela naći rješenje.
Belgija insistira da odgovor mora biti zajednički - evropski. Kao zemlja s najvećim budžetskih deficitom u Evropskoj uniji, Belgija nema moć ući u utrku za subvencije. Najava visokih subvencija u Njemačkoj za ublažavanje energetske krize učinila je belgijsku industriju vrlo nervoznom.
Migracije
Za Sloveniju su ilegalne migracije u blok ključno pitanje kojim se treba pozabaviti na evropskom nivou. Kako trenutnog rješenja nema na vidiku, Slovenija namjerava ojačati saradnju sa susjednim državama kroz regionalne inicijative, poput s Hrvatskom.
Čim Hrvatska uđe u schengensku zonu i kada zajednička granica više ne bude vanjska schengenska granica, Slovenija očekuje bližu saradnju. Država stalno ističe da bi - u svjetlu austrijskih policijskih provjera slovenske granice - schengenski sistem trebao postati u potpunosti operativan.
Kako je objavila Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu Frontex, oko 308.000 ljudi ilegalno je prešlo vanjske granice EU-a u prvih 11 mjeseci 2022. godine. To je porast od 68 posto u poređenju s istim periodom 2021. godine i najviši je zabilježeni broj ulazaka od 2016. godine.
Zapadni Balkan ponovno je bio "najaktivnija migracijska ruta u EU", navodi agencija, koja je zabilježila oko 140.000 ilegalnih prelazaka u regiji što je povećanje od 152 posto u poređenju s 2021. godinom.
Kao zemlja s ogromnim pritiskom na svoj sistem azila, od Belgije se također očekuje da će nastaviti pozivati na veću solidarnost na nivou EU, sklapanje novog evropskog migracijskog pakta i poštivanje Dablinskih pravila dok taj novi pakt ne bude na snazi.
Prema zakonu EU-a, zemlja u koju migrant prvi put stigne nadležna je za smještaj te osobe i rješavanje zahtjeva za azilom, što je politika koja često dovodi do trvenja među zemljama članicama.
Navodna korupcija u EU parlamentu
Još jedna tema koja će vjerovatno dominirati u agendi Evropske unije u 2023. godini pojavila se sredinom decembra 2022. Nakon optužbi belgijskog tužilaštva za učešće u kriminalnoj organizaciji, pranju novca i korupciji, uhapšena je potpredsjednica Evropskog parlamenta Eva Kaili i još troje osumnjičenih. Ovih četvoro osumnjičenih optuženi su da su uticali na odluke u Evropskom parlamentu u korist domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu, Katara, u zamjenu za novac i poklone.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da će lično predvoditi reforme zakonodavstva EU-a. "Izrađujemo paket širokih reformi koji će biti spreman u novoj godini. Lično ću voditi taj posao", kazala je Metsola.
Najavila je "potpunu i dubinsku" istragu o tome kako Parlament komunicira sa zemljama izvan EU. Potrebno je revidirati provedbu politika kodeksa ponašanja Evropskog parlamenta. "Neće biti nekažnjivosti i neće biti guranja pod tepih", naglasila je Metsola.
Španija predsjedava EU u drugoj polovini godine
U julu 2023. godine Španija će preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom od Švedske. Osim općih izbora u drugoj polovini 2023. godine to će biti jedan od velikih izazova s kojima će se zemlja na Pirenejskom poluotoku suočiti sljedeće godine.
Bit će to peti put da Španija preuzima tu odgovornost, a zadnji put je predsjedala prije 13 godina. Očekuje se da će zemlja iskoristiti svoj mandat za povećanje fokusa EU-a na dvije ključne regije: Latinsku Ameriku i južno susjedstvo.
U Briselu je planiran samit EU sa Zajednicom država Latinske Amerike i Kariba (Celac). Takav sastanak nije održan od 2015. godine. Osim toga, postoje planovi za ministarski sastanak u Barceloni s predstavnicima južnog susjedstva EU-a (države južnog Sredozemlja).
