Mehanizam za vraćanje viza usaglašen, glasanje odloženo

Vijeće Europske unije i Europski parlament su postigli u mnogome politički dogovor o utvrđivanju mehanizma kojim bi EU mogla privremeno vratiti vizni režim za neku od zemalja Zapadnog Balkana, ali je glasanje o tome u Odboru za građanske slobode Europskog parlamenta iz tehničkih razloga pomaknuto za drugu polovicu januara, potvrdili su agenciji Beta izvori u Europskom parlamentu. Upućeni dužnosnici u Odboru za građanske slobode Europskog parlamenta su rekli agenciji Beta da je politički još u decembru praktično usaglašena "zaštitna klauzula" režima bez viza za zemlje Zapadnog Balkana, kojom bi vize bile vraćene ako se utvrdi da je iz tih zemalja došlo do naglog povećanja "lažnih azilanata" ili priljeva ilegalnih imigranata u EU.

Predstavnica za medije u Odboru za građanske slobode EP Isabel Nadkarni je objasnila da će, umjesto 10. januara - kako je bilo planirano, glasanje o "zaštitnoj klauzuli" biti 21, 22. ili 31. januara. Odlaganje je proceduralno-tehničko jer je nužno, kako je dodala, da se tekst tog mehanizma pravno i jezično "dotjera" i usuglasi. Sama sadržina "zaštitne klauzule" je suštinski prihvaćena u konsultacijama Vijeća ministara EU i Europskog parlamenta, naglasila je Isabel Nadkarni, a to su potvrdili i drugi izvori iz Odobra za građanske slobode Europskog parlamenta.

Europski parlament je 8. januara saopštio da do usvajanja "zaštitne klauzule" za bezvizni režim dolazi na zahtjev nekoliko zemalja EU koje su ustanovile naglo povećanje broja neosnovanih zahtjeva za dobijanje azila državljana nekih zemalja Zapadnog Balkana, nakon uvođenja bezviznog režima sa EU.

Kako je agenciji Beta rečeno u Europskoj komisiji, "zaštitna klauzula" može stupiti na snagu pošto stručnjaci Komisije utvrde činjenice o prilivu osoba koje zloupotrebljavaju režim bez viza za putovanje u "šengenski prostor" Unije i kad Europska komisija to predloži Vijeću EU. Dužnosnici u Europskoj komisiji su prethodno stavili do znanja da se u zahtjevima upućenim Briselu za usvajanje ubrzanog postupka za eventualno vraćanje viza poimence ne spominje nijedna zemlja Zapadnog Balkana.

Izvori u Europskoj komisiji su 10. januara ponovili da će jedino mjerodavno biti činjenično stanje koje se ustanovi u EU. Zemlje članice EU bi tada, i na temelju svojih podataka, mogle zaključiti da je na tri, šest ili više mjeseci nužno vratiti vize nekoj državi Zapadnog Balkana, ako se utvrdi da je došlo do "izvanredne situacije" i mogućeg ugrožavanja sigurnosti prostora EU.

 Vijeće ministara članica EU takvu odluku donosi "kvalificiranom većinom" glasova što znači da su potrebna 73% glasova svih članica EU. Pritom glas najvećih zemalja Unije ima "specifičnu težinu" od 29 bodova, a najmanjih tri ili četiri boda. Povodom tvrdnji medija da je u posljednje vrijeme došlo do naglog povećanja broja "lažnih azilanata", u ogromnoj većini Roma, iz nekih država Zapadnog Balkana, predstavnik za medije europske komesarke za unutarnje poslove Mikele Ćerkone je Beti rekao da će se pravi podaci znati tek pošto stručnjaci Europske komisije uskoro daju izvještaje o tome i kada se to sravni s podacima zemalja članica EU.

 U oktobru prošle godine su prvenstveno Njemačka, Švedska i Luksemburg, ali i neke druge članice EU, gdje je došlo do naglog povećanja broja "lažnih azilanata", zatražile da se hitno u Europskom parlamentu usvoji "zaštitna klauzula" kojom bi se u slučaju nagle i velike zloupotrebe bezviznog režima mogle privremeno ponovno uvesti vize nekim zemljama Zapadnog Balkana.