Pobjeđuje li EU protiv velikih tehnoloških kompanija?

S bazama korisnika koje se mjere u milijardama i sa zaradama koje je običnom čovjeku teško pojmiti, velike tehnološke kompanije godinama su se činile nedodirljivim. Tu i tamo bi određene zemlje ili čak čitav evropski blok dobio malu bitku, natjerujući Google, Microsoft, Apple, Facebook da plate kazne od par miliona ili čak i nekoliko desetaka, pa i stotina miliona dolara ili eura, čime je djelovalo da su tehnološki divovi dobili “po prstima” iz ovog i onog razloga, te da su naučili lekciju “ko je glavni”. Ipak, ti isti velikani nastavili bi sa istim ili sličnim praksama prvom prilikom. Kada se profiti mjere u milijardama, kazna od nekoliko miliona dolara ili eura djeluje kao bakšiš.

Stoga je izgledalo da u konačnici tehnološke kompanije mogu činiti šta god hoće jer su znale da će uvijek biti u finansijskom plusu, a ako bi došlo do ultimatuma, činjenica da veliki broj glasača određenih zemalja i područja koristi usluge tih kompanija znači da će se političari teško odlučiti da zaista “zavrću ruke” i postavljaju “crvene linije”. U politici se principi vrlo lako gube kada je popularnost i podrška javnosti u pitanju.

"U Bosni i Hercegovini iz dana u dan vidimo da će veliki broj ljudi prešutjeti ili preći preko nekog kriminala, s obzirom da nas političari svakim danom pljačkaju na razne načine, povezani su s raznim aferama, ali su i dalje mnogi od njih na vlasti ili imaju ogromnu podršku svojih glasača. Ali da neko blokira Facebook ili Instagram, koji se vjerovatno najviše koriste kod nas, mislim da bi izbili protesti kakvi nisu nikad viđeni. Što bi se reklo: pala bi mrtva glava", smatra student Damir Mulić.

Prema njegovom mišljenju, sve što utječe na komfor i priliku za “gubljenje vremena” ljudi je “sveta krava” koja se ne smije dirati.

"Svašta bi naš narod oprostio, ali svoje ćejfove teško. Evo, pogledajte koliko se razvlači zabrana pušenja na javnim mjestima. I slabo da će se ko zaista usuditi da to provede, jer će gotovo sigurno izgubiti naredne izbore", smatra Mulić.

Velika pobjeda

Ipak, koliko god suprotstavljanje velikim tehnološkim kompanijama djeluje kao ludost, čini se da se situacija mijenja.

Evropska unija je ovih dana postigla veliku pobjedu protiv jedne od najvećih tehnoloških kompanija – Applea, kada je predstavljen novi iPhone 15 telefon sa USB-C priključkom, onako kako je EU i zahtijevao. Američki tehnološki velikan dugo se protivio ovim pritiscima, tvrdeći da je njegov Lightning konektor nužan za punu funkcionalnost koju kompanija želi pružiti svojim korisnicima.

I ranije je EU također uspio “vodu navesti na svoju vodenicu”.

Evropski blok je uveo ključni Akt o digitalnim uslugama (DSA) i prateći Akt o digitalnim tržištima (DMA), što su najnoviji i vjerovatno najveći pokušaji obuzdavanja velikih tehnoloških kompanija.

DSA zahtijeva da kompanije suzbijaju štetan i ilegalni sadržaj na internetu, kao i da procijene rizike koje njihove platforme predstavljaju za društvo, a za kršenje ovog pravila predviđena je kazna od šest posto godišnjeg globalnog prometa. Kazna koju će osjetiti i najveće i najprofitnije kompanije.

Po ovim pravilima, 19 “jako velikih” internet platformi, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, X (bivši Twitter) i YouTube, moralo se uskladiti s DSA-om do kraja augusta, a sve platforme morat će se uskladiti do februara 2024.

Spomenute velike platforme već su uvele promjene uključujući zabranu ciljanog oglašavanja za djecu te uvođenje nepersonaliziranog feeda za korisnike.

DMA je također veliki trn u oku ovih tehnoloških divova, prije svega Applea, jer se zakonom želi razvodniti dominacija velikih igrača i učiniti tržište pravednijim.

Evropski blok prije svega “na nišanu” ima šest kompanija – Alphabet (Google), Amazon, Apple, Metu (Facebook i Instagram), Microsoft i ByteDance (TikTok), a pravila vrijede od marta 2024.

Godinama ranije, tačnije 2018. na snagu je stupila ogromna Opća uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) i bila je najstroži i najpoznatiji EU zakon na tom području, osiguravajući da građani daju pristanak na načine kojima će se koristiti njihove podatke, a za kršenja je izrečen niz kazni.

Transformacija industrije

Marko Crnjanski, senior tech novinar portala Netokracija, pojašnjava da Evropska unija već godinama unazad nameće svoja pravila i samim tim transformira mnoge industrije. Jedan od primjera za to je i autoindustrija, koja polako ali sigurno odlazi u smjeru potpune elektrifikacije, dodaje.

"Kada govorimo o tehnološkim kompanijama van EU, a koje svoje proizvode prodaju u Evropi, moramo da budemo svesni toga da je ovde reč o velikom i bogatom tržištu koje je i te kako značajno za tech kompanije. Štaviše, mnoge kompanije su se i ranije prilagodile zahtevima EU-a, bar kada govorimo o punjačima i konektorima za punjene mobilnih telefona, dok je Apple, što je njima svojstveno, ostao ‘tvrdoglav’ i veran svom konceptu zatvorenog ekosistema.”Jednostavno, EU nastoji da održi neke unificirane standarde za mnoge stvari, prateći i sam razvoj tehnologije, pa je otuda i logično da se USB-C priključak uvede kao standardna opcija, što će na kraju dana znatno olakšati život mnogim korisnicima koji neće morati da imaju po više varijanti kablova i konektora bilo da je riječ o automobilu ili domu", kaže Crnjanski.

Apple je jednostavno svjestan EU tržišta i njegovog značaja za njihovo poslovanje, te su upravo iz tog razloga morali da “spuste loptu” i priključe se ostalim kompanijama, ali i konkurentima na tržištu kao što je Samsung, kako ne bi zbog jedne banalne stvari kao što je USB-C priključak izgubili svoje vjerne korisnike, pojašnjava.

"Štaviše, EU ima svoja pravila koja se možda nekome sviđaju ili ne sviđaju, ali to su pravila igre koje Apple, ali i druge tech hardverske kompanije, itekako dobro znaju."

Prilagođavanje promjenama

S obzirom da evropski blok sve više “pritišće” tehnološke kompanije, postavlja se pitanje možemo li očekivati neki ujedinjeni front među ovim velikanima, kako bi se zajednički usprotivili zahtjevima EU-a i imali još veću moć.

Crnjanski je mišljenja da od njihovog međusobnog udruživanja nema ništa iz prostog razloga što se sve te kompanije na svoj vlastiti način prilagođavaju novim promjenama na tržištu, kako bi bile što konkurentnije.

"Smatram da je potez Applea da uvede USB-C opravdan, kao i da je rezultat pritiska korisnika, dok sve ovo za samu kompaniju ne menja previše stvari gledano sa poslovnog ugla ,ali i inženjeringa i dizajna novog modela iPhonea. Sa druge strane, dobili su mnogo toga prilagodivši se EU zahtevima. Međutim, ne zaboravite da je Apple takva kompanija da će pronaći način da dodatno naplati određene stvari, kao što su dodaci za punjače (brickovi), što je prema mom mišljenju mnogo iritantnije za korisnike nego da su ostavili stari Lighting konektor."

Sve u svemu, dodaje senior tech novinar portala Netokracija, jasno je da tehnološki giganti, koliko god moćni bili, uvijek moraju da se povinuju zahtjevima onih koji kontroliraju određeno tržište, u ovom slučaju EU.

"Koliko god velike i bogate tech kompanije bile, ne postoji ništa snažnije i jače od finalnog suda korisnika i samog tržišta. Niko ne može da bude iznad toga, pa ni Apple."

Programer Edin Musić smatra da će u konačnici pritisci i odluke Evropske unije biti dobra vijest za sve korisnike, uključujući i one iz regije.

"Jedna Bosna i Hercegovina, ili Srbija ili Hrvatska… suviše su mali da bi mogli nešto zahtijevati od velikih kompanija. U najboljem slučaju, mogu se oslanjati na njihovu dobru volju, ali teško da bilo šta bitno sami mogu ‘isposlovati", smatra Musić.

"S druge strane, sva pravila koja idu u korist korisnika iz Evropske unije će najvjerovatnije važiti i za zemlje na granicama EU-a, bez obzira radi li se o hardverskim ili softverskim rješenjima, pitanjima zaštite i korištenja podataka… jer nije ekonomično jedna pravila i jednu robu praviti za velika tržišta, a onda imati druga pravila i drugu robu za mala tržišta. Možda neće istog trenutka sve biti primjenjivo na, recimo, zemlje bivše Jugoslavije, ali dugoročno, možemo očekivati isti tretman.”