Evropska komisija uputila upozorenje Hrvatskoj u vezi rizika proračunskih planova

Europska komisija (EK) ocijenila je da postoji rizik da nacrt proračunskih planova Hrvatske i još tri članice EU ne bude u skladu s preporukama Vijeća EU zbog brzog rasta neto nacionalno financiranih primarnih rashoda i zbog toga što nisu počele postupno smanjivati mjere potpore uvedene zbog visokih cijena energije.

EK je predstavila jesenski paket Europskog semestra, kojim se pokreće godišnji ciklus koordinacije gospodarskog upravljanja u EU.

Paket uključuje niz dokumenata: Godišnji pregled rasta kojim se vladama članica EU upućuju političke smjernice za sljedeću godinu, Izvješće o mehanizmu upozoravanja koje ukazuje na moguće gospodarske neravnoteže u državama članicama i kojim se pokreće godišnji postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže, Zajedničko izvješće o zapošljavanju te Preporuke za europodručje i mišljenje o nacrtima proračunskih planova za zemlje europodručja.

U ocjeni proračunskih planova, EK je pozvala Hrvatsku, Belgiju, Finsku i Francusku da poduzmu potrebne mjere kako bi se uskladile s preporukama Vijeća.

"Hrvatska je zemlja u kojoj smo doista otkrili da je rast neto nacionalno financiranih primarnih rashoda doista iznad onoga što je preporučeno i da ti rashodi rastu prilično brzo", rekao je dužnosnik EK. Dodao je da u Hrvatskoj ukupna fiskalna situacija nije tako loša i da je pozitivno to što javna ulaganja, podržana iz Mehanizma za oporavak i otpornost, prilično brzo rastu.

"Ali, bez obzira na to, mislim da je važno da odstupanja od fiskalnih ciljeva dodatno ne pogoršaju situaciju", rekao je izvor.

Prema preporukama Vijeća EU iz srpnja ove godine, od država europodručja se traži da vode opreznu fiskalnu politiku, naročito ograničavanjem nominalnog rasta nacionalno financiranih neto primarnih rashoda u sljedećoj godini.

Sve države članice prema tim preporukama trebaju zadržati nacionalno financirane javne investicije i osigurati učinkovito povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te iz drugih europskih fondova. Također po tim preporukama, sve članice trebaju što prije povlačiti mjere za potporu uvedene zbog visokih cijena energije.

U svojoj ocjeni EK navodi da nije utvrdila da bilo koji nacrt proračunskog plana neke od članica predstavlja ozbiljan rizik od neusklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu.

"Komisija je državama članicama preporučila da poštuju maksimalnu stopu rasta neto primarnih rashoda u 2024. Smatra da postoji rizik da Belgija, Finska, Francuska i Hrvatska nisu u skladu s ovom preporukom, dok Italija, Luksemburg, Latvija, Nizozemska i Slovačka nisu u potpunosti u skladu s ovom preporukom."

Prema preporukama Vijeća, države članice trebaju pravodobno postupno ukidati neselektivne mjere potpore za rješavanje energetske krize i da iskoriste uštede koje proizlaze iz toga za smanjenje deficita. Istodobno bi trebale osigurati da se u slučaju ponovnog povećanja cijena energije iz obnovljivih izvora uvedu dobro ciljane mjere za zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća.

EK ocjenjuje da će većina država ukinuti energetske mjere ove i sljedeće godine, ali da to "nije slučaj u Hrvatskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj i Portugalu, za koje se predviđa da će značajne mjere još uvijek biti na snazi i 2024. godine".

Što se tiče preporuke da se uštede koje nastaju odustajanjem od potpora iskoriste za smanjenje proračunskog deficita, Austrija, Belgija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska i Slovačka riskiraju da ne budu u skladu s ovim dijelom preporuke Vijeća.