Najmanje 215 miliona doza vakcina protiv kovida koje su kupile članice EU dok je harala pandemija odbačeno je, što poreske obveznike košta četiri milijarde eura, vjerovatno i više, otkrila je analiza Politika.
Od kako je krajem 2020, odobrena prva vakcina protiv korona virusa, članice EU zajedno su dobile 1,5 milijardi doza ili više od tri po stanovniku.
Mnoge od tih doza sada su na deponijama širom kontinenta, otkriva analiza briselskog Politika.
Proračuni na osnovu raspoloživih podataka pokazali su da su članice EU u prosjeku bacile 0,7 vakcina po stanovniku, pri čemu najviše Estonija (više nego jednu dozu po stanovniku) a slijedi Njemačka.
Navodi se i da članice nisu voljne da objave koliko je vakcina bačeno.
Računica Politika zasnovana je na podacima iz 19 evropskih zemalja, pri čemu je 15 dostavilo podatke a za ostale je reč o podacima iz lokalnih medija.
Najstariji podaci su iz decembra 2022. a najsvežiji od prošlog mjeseca.
Protok vremena govori da su podaci briselskog portala konzervativni i da je pravi broj odbačenih vakcina vjerovatno mnogo veći.
Navodi se primjer Njemačke, koja je podatke o odbačenim vakcinama dostavila Politiku u junu, kada je u skladištu imala još 120 miliona vakcina.
Takođe su od tada proizvođači vakcina ponudili nove verzije prilagođene novim varijantama korona virusa, tako da su vakcine preostale od ranije postale zastarjele i vjerovatno će biti odbačene.
Politiko vrijednost 215 miliona neupotrebljenih vakcina procenjuje na više od četiri milijarde eura, na osnovu podataka o cijeni iz medija.
Za zemlje koje su izvijestile samo o broju uništenih vakcina, bez detalja o tipu, Politiko je računao prosječnu cijenu od 19,39 eura.
Iako se smatra da je četiri milijarde eura minimalna suma, ona je ipak znatna i odgovara cijeni velikog infrastrukturnog projekta ili godišnje potrošnje za zdravstvo u Hrvatskoj.
Najveći dio vakcina kupljen je usred pandemije 2021, kada su se EU, SAD i Britanija borile da obezbijede vakcine.
EU je tada potpisala ugovor o kupovini 1,1 milijarde doza sa Fajzerom i Bajontekom.
Međutim, sa popuštanjem pandemije i daljim pristizanjem doza, pojavio se problem a ni napori da se višak vakcina pokloni nisu bili mnogo uspješni zbog pada tražnje i logistike.
Pri tome šteta nije samo finansijska i više zemalja postavilo je pitanje prezasićenosti.
U međvremenu vakcine i dalje stižu sa revidiranim ugovorom sa Fajzerom po kome će se vakcine isporučivati evropskim zemljama barem do 2027.
