Denis Fudurić, financijski konzultant, bio je gost u N1 Studiju uživo gdje je razgovarao s Natašom Božić Šarić o utjecaju superizborne godine na ekonomske odluke Vlade te prognozirao ekonomsku situaciju koja nas očekuje u 2024. godini.
Predvidio je da će hrvatsko gospodarstvo prosperirati više nego njemačko, koje, unatoč svojoj poziciji kao jedno od najjačih u Europi, trenutno prolazi kroz recesiju. Posebno ističe uspjehe Hrvatske u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, izražavajući veliko priznanje premijeru Plenkoviću i Vladi.
No, iako izražava priznanje premijeru Plenkoviću zbog efikasnog korištenja sredstava iz EU fondova, Fudurić je zabrinut oko toga je li taj novac mudro investiran te hoće li donositi nove, dodatne vrijednosti u narednim godinama.
Brine ga i ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu: “Imamo veliku ovisnost o njemu. Dok je turizam super i nama je super”, kazao je.
Jedan od ključnih izazova tijekom ove godine predstavljala je inflacija koja se zadržala na visokim razinama dulje u usporedbi s ostatkom Europe. Fudurić je detaljno analizirao povezanost inflacije s uvođenjem eura te je iznio svoju prognozu o tome hoće li se inflacija uskoro ispuhati.
“Ako je vjerovati HNB-u, a oni znaju što rade, čini se da je sam efekt uvođenja eura tu bio dosta minoran. Sav taj novac koji je izvučen iz čarapa pa uložen u nekretnine i slično, nedostatak radne snage, rast plaća u privatnom i javnom sektoru, to su bili svojevrsni driveri inflacije. Imamo i situaciju koja nije vezana uz euro, mnogi prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj su skuplji nego u susjednim zemljama. Zašto je tako? Ima tu dosta drugih drivera inflacije, mislim da euro nije toliki problem”, tvrdi Fudurić.
Osvrnuo se i na temu kretanja kamata: “Bankarski sustav u Hrvatskoj je bio preplavljen gotovinom i banke nisu imale razloga da dižu kamatne stope na depozite građanstva. Birali su fenomenalnu razliku u cijeni, imali su slobodne depozite koje su mogli plasirati u ECB uz vrlo primamljivu kamatnu stopu. Život je bio prekrasan za banke. U ovom trenutku vidimo da je lagano krenula potražnja za depozitima. Ono što vidim kao potencijalni problem ukoliko dođe do recesije ili značajnijeg usporavanja, je to što će banke biti vrlo rigorozne oko davanja novih kredita”, objasnio je.
Upitan očekuje li poteze poput poreznih olakšica, odgovara: “Smanjivanje PDV-a Vlada uopće ne bi trebala dirati. Plaćamo najskuplji PDV, ali to je najizdašniji prihod Vlade. Ukoliko oni snize PDV za 1%, mi kao potrošači to nećemo osjetiti, a državi će se smanjiEUti prihodi.”
Kada je riječ o tržištu rada i povećanju plaća, ističe da će to uvelike ovisiti o ekonomskim prilikama u zemljama Europske unije. Ukoliko dođe do pogoršanja situacije ondje, prognozira da bi poslodavci vjerojatno prvo smanjivali broj stranih radnika, što bi moglo rezultirati povratkom mnogih naših ljudi kući.
“Očekujem da će cijela Europa imati problema s radnom snagom. I dalje će biti prisutan dotok stranih radnika”, dodao je.
