Evropski parlament pozvao je 18. januara Savjet EU da do kraja mandata ovog saziva parlamenta usvoji odluku kojom bi govor mržnje i zločin iz mržnje postali dio zakona EU, čiji temeljni ugovor predviđa osnovna pravila za definisanje i kažnjavanje posebno teških krivičnih djela sa prekograničnom dimenzijom.
Poslanici EP pozvali su Savjet EU da konačno postigne napredak u donošenju zakona koji će obezbijediti adekvatan nivo zaštite od mržnje za sve građane Evropske unije.
U izvještaju koji su poslanici usvojili sa 397 glasova za, 12 protiv i 26 uzdržanih, ukazuje se da trenutno članice EU u svojim nacionalnim krivičnim zakonima veoma različito tretiraju govor mržnje i zločin motivisan mržnjom, saopštio je EP.
Zajednička pravila EU važe za sve samo ako je povod za krivično djelo rasa, boja kože, vjerska pripadnost, porijeklo ili nacionalno i etničko porijeklo.
"U trenutku kada je u Evropi mržnja u usponu, dvije su godine prošle otkako je Evropska komisija dostavila relevatni nacrt zakona, a Savjet do sada nije ništa uradio", navodi se u saopštenju.
Kako bi se postigla zaštita za sve od te vrste krivičnih djela, poslanici smatraju da se posebno treba fokusirati na osobe koje su meta, na ranjive grupe i zajednice.
Od Savjeta traže širok pristup problemu, i da razlozi diskriminacije ne budu svedeni na jedan zatvoreni spisak.
Ukazuje se i da sloboda govora, ma koliko bila značajna, ne smije biti zloupotrebljavana kao paravan za zločin mržnje.
Parlament je u dokumentu istakao i da zloupotreba interneta i poslovni modeli po kojima funkcionišu društvene mreže doprinose širenju govora mržnje i njegovom pojačavanju.
Posebna pažnja, prema ocjeni europoslanika, treba da bude posvećena maloljetnicima, uključujući i maltretiranje i mobing koji doživljavaju u školi ili na internetu.
Uz to, potrebno je obučiti stručnjake i sprovesti mjere koje će omogućiti bezbijedan pristup pravdi i profesionalnu pomoć, i bezbijedno okruženje za prijavljivanje zločina iz mržnje, navodi se u dokumentu.
