Evropljani ne odobravaju migrantsku politiku EU, traže jače kontrole granica

Građani ne podržavaju napore EU na planu ilegalne migracije i zahtijevaju od Brisela jaču kontrolu granica, pokazalo je novo istraživanje.

U ekskluzivnom istraživanju za Euronews, prvom te vrste, 51% Evropljana uticaj migrantske politike EU ocijenilo je kao negativan, 16% kao pozitivan a 32% kao "ni pozitivan ni negativan".

Pogled na migrantsku politiku je konzistentan u većini od 18 zemalja u kojima je rađeno istraživanje i najkritičnije su Francuska (62% ispitanika), Austrija (60%) i Mađarska (58%) a najmanje kritične Danska (26%), Rumunija (27%) i Finska (32%).

Gledano prema tome za koga će glasati, najoštrije stavove imaju birači iz grupa krajnje i tvrde desnice u Evropskom parlamentu a slijede oni iz ljevice.

Među glasačima partija iz grupe EPP 46% o migrantskoj politici EU misli negativno a u grupi S&D 33%.

Rezultati su objavljeni mjesec dana pošto je potvrđeno da je u EU u 2023. bilo 1,14 miliona zahtjeva za azil, najviše od 2016. godine.

Za to vrijeme pregovori o Novom paktu za migracije i azil ušli su u završnu fazu a njegova efikasnost, piše Euronew, vidjet će se tek u novom mandatu Evropske komisije.

Nezadovoljstvo migrantskom politikom EU za posledicu ima zahteve za jačim graničnim kontrolama kako bi se zauzdale ilegalne migracije - 71% ispitanika slaže se da to treba da bude glavni fokus narednih godina.

Najveća podrška jačim kontrolama na granicama je u Poljskoj (86% građana), Bugarskoj (83%) i Finskoj (83%).

S druge strane, 28% evropskih građana misli da blok treba da da prioritet "politici dobrodošlice imigranatima u ime humanističkih vrijednosti".

Najviše onih koji tako misle je u Španiji (41%) i Itaji (39%), prenio je Euronews.

U Danskoj, gdje vlada ljevog centra Mete Frederiksen vodi politiku "nultog azila", trećina ispitanika bira dobrodošlicu imigrantima.

U najvećem procentu (81-91%) na bolju kontrolu granica pozivaju potencijalni glasači konzervativaca i liberalnih partija, u redovima socijaldemokrata su podijeljeni dok pristalice zelenih i ljevice više naginju humanističkim vrijednostima.

Istraživanje je pokazalo i da 59% ispitanika misli da EU treba da postavi borbu protiv ilegalne migracije za prioritet, 29% smatra da to pitanje treba da bude "važno ali ne prioritet" a samo 12% misli da bi to trebalo da bude "sekundarno".

Komentarišući rezultate, direktor Centra za migrantsku politiku Evropskog univerzitetskog instituta (EUI) Andrew Geddes rekao je da bojazni oko migracije raspiruju i politizuju stranke krajnje desnice, poput Alternative za Njemačku, Narodnog okupljanja (Francuska), Partije za slobodu (Holandija) i Šege (Portugal), koje u anketama bilježe rast.

"Vidimo da migracija stalno postaje sve važnije pitanje. Njen značaj raste i motiviše glasače dijelova biračkog tijela. Dakle, to nije najvažnije pitanje ali je važno", rekao je Geddes za Euronews.

Geddes misli da se sve svodi na to da ljudi žele sistem koji funkcioniše i da članice mogu da se slože između sebe.

"Umjesto toga vidimo da se članice ne slažu oko toga kakva treba da bude politika i stalno se spore oko migracije", rekao je Geddes.

Istraživanje je obuhvatilo gotovo 26.000 ispitanika a uradio ga je Ipsos.