Građani centralne i istočne Evrope ostali bez imenovanja na čelne pozicije u EU
Zapadna Evropa pojačala je dominaciju i njenim građanima je pripalo 73% novih imenovanja u prošloj godini.
Nijedan građanin EU iz centralne i istočne Evrope nije imenovan na čelo neke institucije ili agencije EU u prethodnoj godini, pokazao je novi izvještaj u kome se članice i institucije EU, posebno Evropski savjet i Komisija, pozivaju da snažno reaguju i obezbijede pravedniju zastupljenost svih evropskih građana.
Nakon analize 22 imenovanja u 2023, zaključak četvrtog izdanja godišnje Opservatorije geografskog predstavljanja liderstva u EU, European Democracy Consulting, EDC jeste dramatično pogoršanje zastupljenosti građana iz centralne i istočne Evrope od čega su koristi imali građani sjeverne i zapadne Evrope.
Zapadna Evropa pojačala je dominaciju i njenim građanima je pripalo 73% novih imenovanja u prošloj godini i 60% u periodu 2021-2023. prema 35% u 2018-2020.
Istovremeno su građani centralne i istočne Evrope u periodu 2021-2023. imali udio od samo 2% odnosno 4% u imenovanjima, što je najmanje za više godina.
Imenovanja građana iz zapadne Evrope na liderske pozicije činila su 51% ukupnih u periodu 2021-2023. ili za 14 procentnih poena više nego u prethodne tri godine.
U izvještaju se navodi da su, čak i kada se gleda prema veličini populacije, građani zapadne Evrope bili zastupljeni na čelu agencija i institucija daleko više nego što bi to bilo pravdeno.
Analiza je pokazala i da su Evropska komisija i Savjet bili odgovorni za 33% imenovanja na najviše funkcije između 2020. i 2022. a vlade članica i njihovi predstavnici za 67%.
Predstavnici EU koje su direktno izabrali građani bili su odgovorni za samo 3% imenovanja.
U preporukama članicama EU najprije se ističe da će nepravedna geografska zastupljenost na čelnim pozicijama vjerovatno negativno uticati na inkluziju građana, kao i na centralnu ulogu Savjeta, Komisije i predstavnika članica i imenovanih.
Preporučuju se analize radi procjene situacije, postavljanje ciljeva i definisanje jasnih mjera djelovanja, uključujući obezbjeđenje prikupljanja podataka, usvajanje afirmativnih politika, diversifikovanje kanala komunikacije, unapređenje procesa selekcije i kriterijuma.
Takođe se preporučuje javno objavljivanje godišnjih pregleda stanja, kao što radi EDC, kao i djelovanja po zaključcima iz ovog izvještaja.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.