Dva velika politička skupa bit će održana u četvrtak i petak u Budimpešti, na kojima će čelnici Evropske unije i evropskih država razgovarati o tome šta za EU i njene susjede znači pobjeda Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi agencija Hina.
Čelnici gotovo svih evropskih država okupit će se u četvrtak u Budimpešti na petom sastanku na vrhu Evropske političke zajednice, a u petak se na istom mjestu održava neformalni samit čelnika EU-a. Na samit Evropske političke zajednice (EPC), koja je nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine kao forum za dijalog i saradnju EU-a i ostalih evropskih država u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, pozvani su čelnici 47 evropskih država, svih osim Rusije i Bjelorusije.
Mađarska strana, koja taj skup najavljuje kao najveći diplomatski događaj u historiji države, očekuje dolazak 45 do 47 pozvanih država. Na samitu koji će se održati u prostorijama nogometnog stadiona Puskas Arena učestvovat će više od 50 delegacija jer osim predstavnika pozvanih država učestvuju i predstavnici institucija EU-a i svjetskih organizacija.
Hoće li se Trump obratiti?
Ostaje upitno hoće li domaćin sastanka EPC-a, mađarski premijer Viktor Orban, prirediti diplomatsku diverziju i omogućiti Trumpu da se obrati evropskim čelnicima, direktno videovezom ili snimljenom videoporukom.
Još je u junu poznati mađarski istraživački novinar Szabolcs Panyi pisao, pozivajući se na diplomatske izvore, da je Orban pozvao Trumpa na samit i da bi on mogao poslati poruku podrške Orbanu i njegovoj politici, koji je već dugo godina u sukobu s većinom u EU. Orban je i nakon ruske agresije na Ukrajinu nastavio održavati bliske odnose s ruskim liderom Vladimirom Putinom, opirati se evropskoj pomoći napadnutoj državi, tvrdeći da je to pomoć jednoj od zaraćenih strana i da se tako samo produžava rat, a da se on zauzima za mir.
Orban je u srijedu u govoru na samitu Organizacije turkijskih država rekao da će biti potrebna nova evropska strategija prema Ukrajini.
Trumpova pobjeda donosi na sto pitanje evropskim čelnicima “je li Evropa sama sposobna nastaviti pružati vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini. Ozbiljno sumnjam u to”, rekao je Orban, prema mađarskoj agenciji MTI.
Plan EPC-a
Trumpova pobjeda mogla bi najviše utjecati na sudbinu Ukrajine kojoj su dosad i EU i SAD davale punu podršku. Trump je u više navrata dovodio u pitanje američku podršku Ukrajini nakon ruske invazije i isticao da Evropa treba snositi najveći dio tereta. Odbijao je odgovoriti na pitanje želi li pobjedu Ukrajine i ponavljao da će, bude li izabran, vrlo brzo okončati rat i prije nego što službeno preuzme dužnost.
Na samitu EPC-a razgovarat će se o sigurnosnim izazovima za Evropu, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, o nelegalnim migracijama te pitanjima povezanim s ekonomskom sigurnošću i povezivošću u području energije, saobraćaja, IT-sektora i globalne trgovine.
Samit EPC-a počinje u četvrtak ujutro plenarnom sjednicom koja će biti posvećena sigurnosnim izazovima. Nakon toga će uslijediti odvojeni tematski sastanci u manjim grupama na temu migracija i ekonomske sigurnosti. Sastanak završava plenarnom sjednicom na kojoj će biti predstavljeni rezultati sa odvojenih sastanaka u manjim gurpama.
Po završetku samita predviđena je konferencija za novinare domaćina skupa mađarskog premijera Viktora Orbana i sljedećeg domaćina, albanskog premijera Edija Rame, jer će se sljedeći sastanak održati u Tirani u proljeće 2025. godine.
Neformalni samit EU-a
Odmah po završetku samita EPC-a čelnici država članica EU-a odlaze u Mađarski parlament gdje će tokom radne večere razgovarati o rezultatima američkih izbora te o nedavnom održanim izborima u Gruziji.
Neformalni samit EU-a, kojim će posljednji put predsjedati odlazeći predsjednik Charles Michel, nastavlja se u petak, a glavna tema bit će ekonomska konkurentnost Unije. Rasprava će se voditi na osnovu izvještaja o budućnosti evropske konkurentnosti, koji je sastavio bivši italijanski premijer Mario Draghi koji će, također, učestvovati na samitu.
Svi se načelno slažu da je Europskoj uniji potreban novi pakt za konkurentnost, ali su velike razlike o tome šta konkretno treba učiniti kako bi se evropska privreda mogla nositi s američkom i kineskom konkurencijom.
