Povjerenica za proširenje EU: Nema geopolitičkog popusta, sve po zaslugama

Agresorski rat protiv Ukrajine otvorio je mogućnost za proširenje Europske unije, ali tu neće biti geopolitičkog popusta, proces proširenja i dalje će se temeljiti na zaslugama, rekla je u utorak povjerenica za proširenje Marta Kos.

Nova povjerenica za proširenje, Slovenka Marta Kos u utorak je razgovarala s članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Istakla je da je ruski rat protiv Ukrajine oživio proces proširenja, ali da zbog toga ne treba očekivati da će uvjeti za pristupanje biti razblaženi, prenosi Index.hr.

"Neće biti geopolitičkog popusta, proces proširenja i dalje će se temeljiti na zaslugama", rekla je Kos. Izrazila je nadu da će tokom sljedećih šest mjeseci, za poljskog predsjedanja Vijećem EU-a, Ukrajina i Moldavija moći otvoriti jedan ili dva klastera, a zemlje zapadnog Balkana otvoriti nekoliko klastera i zatvoriti neka poglavlja.

"Budu li zemlje kandidatkinje ustrajale na reformskim naporima, mogli bismo imati veći napredak tijekom poljskog predsjedanja nego u zadnjih deset godina. Moguće je održati 10 međuvladinih konferencija o pristupanju i mislim da je to izvedivo", rekla je Kos.

Dodala je da postoje realni izgledi da tijekom mandata ove Komisije, jedna, dvije ili tri zemlje kandidatkinje dođu do ciljne crte.

PICULA: EU JE NEKONZISTENTNA

Pri tome je upozorila na kompleksnost procesa proširenja, koji je u potpunosti u rukama država članica i koje za svaki korak u tom procesu moraju dati jednoglasni pristanak.

"Za početak i završetak pregovaračkog procesa samo jedne zemlje kandidatkinje potrebno je 150 jednoglasnih odluka", rekla je Kos.

Rekla je da treba učiniti sve kako bi se izbjeglo da bilateralna pitanja utječu na proces pregovora, "ali to se već događa i događat će se i u budućnosti, tako da je zadaća svih nas da ih riješimo kada se pojave".

Izvjestitelj za Srbiju, hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) rekao je u raspravi da bi vladavina prava trebala biti okosnica procesa proširenja, ističući da se Komisija više fokusira na gospodarske investicije i zajedničko tržište, a samo mali dio financijske pomoći usmjeren je za institucije i vladavinu prava.

Ukazao je i na nekonzistentnost EU-a kada je riječ o ocjeni situacije u Srbiji, gdje studenti već danima prosvjeduju, te postavio pitanje povjerenici kako misli sačuvati kredibilnost EU-a u tom procesu i podržati istinski napredak u Srbiji, što je ključni uvjet za uspjeh proširenja na cijelu regiju.

Također je upozorio na slučaj Sjeverne Makedonije, u kojem je EU najviše zakazao.

STIER TRAŽI VEĆI ANGAŽMAN ZA ZAPADNI BALKAN

Zastupnik Davor Stier (HDZ/EPP) je pozdravio riječi povjerenice da u proširenju ne smije biti geopolitičkog popusta i da tu treba dodati nužnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, primjerice da sve zemlje zapadnog Balkana podržavaju poziciju EU-a u Venezueli.

"Nažalost, vidjeli smo da je Srbija poslala predsjednicu svoga parlamenta (Anu Brnabić) na inauguraciju Nicolasa Madura", rekao je Stier.

Srbija je uz Rusiju i Bjelorusiju bila jedina europska zemlja koja je imala predstavnika na inauguraciji koju je bojkotirala velika većina međunarodne zajednice.

Stier je također zatražio i bolji aranžman za zapadni Balkan kada je riječ o roamingu te u pogledu produljenja dozvola za rad vozača kamiona sa zapadnog Balkana.

Željana Zovko (HDZ/EPP) požalila se u raspravi na postupanje američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, kazavši da je on prekoračio svoje ovlasti i nametnuo zakon koji ugrožava hrvatske interese u toj zemlji. Riječ je o zakonu o južnoj interkonekciji, kojom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom plinovoda.

Upitala je povjerenicu što će učiniti "da se američki veleposlanik prestane miješati u to, prekoračivanjem svojih dužnosti".

"Protestiramo zbog Trumpovih zahtjeva u pogledu Grenlanda, a imamo odlazeću administraciju predsjednika Bidena koja se miješa u lokalne zakone", rekla je Zovko.