Evropska komisija objavila je prijedlog prvog usklađenog spiska sigurnih zemalja porijekla u okviru Evropske unije, s ciljem ubrzavanja i pojednostavljenja azilnih procedura. Ovaj potez bi trebao ograničiti mogućnost dobijanja azila za građane tih zemalja, kao i olakšati njihov povratak u matične države.
Na listi se trenutno nalaze Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis, prenosi Hina. Komisija ukazuje da zahtjevi za azil iz navedenih zemalja imaju veoma nizak postotak odobravanja, te da bi zajednički pristup unutar EU spriječio takozvani “azilni forum shopping”, odnosno biranje država članica s blažim pravilima.
Usklađivanje nacionalnih i evropskih politika
Iako neke članice već koriste vlastite nacionalne liste sigurnih zemalja porijekla, do sada nije postojao jedinstven evropski okvir. Novi prijedlog bi trebalo da harmonizira pristup, kako bi se spriječilo da tražitelji azila ciljano biraju zemlje s fleksibilnijim politikama.
Komisija smatra da zemlje kandidatkinje za članstvo u EU u pravilu ispunjavaju potrebne kriterije za označavanje kao sigurne, s obzirom na njihove obaveze u pogledu demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Ipak, takve zemlje mogu biti privremeno uklonjene s liste u posebnim situacijama, poput eskalacije nasilja, uvođenja međunarodnih sankcija ili ako više od 20% zahtjeva za azil iz te zemlje bude odobreno.
Osnova prijedloga i buduće promjene
Prijedlog Komisije temelji se na analizi koju je provela Agencija EU za azil, uz doprinos podataka država članica, UNHCR-a i Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS). Lista bi se mogla proširivati, mijenjati ili dopunjavati u skladu s novim okolnostima.
Da bi postao pravosnažan, prijedlog mora biti odobren od strane država članica EU i Evropskog parlamenta, a nakon usvajanja, njegova primjena bi bila obavezna za sve članice.
Ubrzanje implementacije Pakta o migracijama i azilu
Uz prijedlog o listi sigurnih zemalja porijekla, Komisija je najavila i mjere za raniju primjenu određenih segmenata Pakta o migracijama i azilu, koji je formalno usvojen prošle godine i čija se puna primjena očekuje u junu 2026.
Predlaže se dodatno finansiranje za implementaciju ključnih odredbi iz Uredbe o postupcima azila, kako bi se olakšalo procesuiranje zahtjeva koji su vjerovatno neosnovani. Konkretno, predlaže se:
- Primjena ubrzanih graničnih procedura na osobe koje dolaze iz zemalja gdje manje od 20% podnosilaca zahtjeva dobije međunarodnu zaštitu.
- Fleksibilniji pristup određivanju sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja porijekla, čime bi se državama članicama omogućilo lakše upravljanje migracijama.
