EU pod kritikama zbog obustave sankcija Izraelu i popuštanja pred Trumpovim planom za Gazu

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak, šefica evropske diplomatije Kaja Kallas objavila je da Unija privremeno zaustavlja planirane mjere protiv Izraela, uključujući obustavu povlaštene trgovine i sankcije osobama odgovornim za podsticanje sukoba.

Kako je pojasnila, okolnosti su se promijenile od trenutka kada su mjere prvi put predložene prošlog mjeseca, pa je odlučeno da se njihova primjena odgodi, ali ne i trajno ukine.

"Ne idemo dalje s mjerama sada, ali ih ne uklanjamo sa stola jer je situacija loša" – izjavila je Kallas, prenosi The Guardian.

Odluka je naišla na oštre reakcije bivših zvaničnika EU. Sven Kühn von Burgsdorff, bivši predstavnik Unije za palestinske teritorije, istakao je da je Kallas zanemarila pravnu dimenziju slučaja.

"Sankcije nisu samo instrument pritiska. Restriktivne mjere su dio alata koje je EU sebi dala da reagira na kršenja evropskog i međunarodnog prava" - rekao je.

Evropska unija je još u junu zaključila da je Izrael prekršio obaveze iz oblasti ljudskih prava predviđene Sporazumom o pridruživanju, koji uređuje trgovinske i partnerske odnose s EU. Pravne službe Unije podsjećaju da evropska politika mora biti usklađena i s mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine, kojim se od Izraela zahtijeva okončanje okupacije palestinskih teritorija.

Bivša savjetnica evropskih visokih predstavnika za vanjsku politiku Nathalie Tocci upozorila je da bi odustajanje od sankcija predstavljalo najgoru moguću poruku.

"To je posljednje što bismo trebali učiniti, jer je upravo sada trenutak kada treba zadržati pritisak. Svi znamo da nije sigurno da će se ovaj plan zaista provesti" - rekla je Tocci, misleći na prvu fazu Trumpovog plana, koju su obilježili nasilje i diplomatski napori da se sporazum učvrsti. - "Bojim se da će se evropske vlade i institucije vratiti starim, poznatim obrascima" - dodala je.

Lideri Evropske unije o situaciji u Gazi raspravljat će u četvrtak na samitu u Briselu. Države članice i dalje su duboko podijeljene – dok Španija i Irska otvoreno podržavaju palestinsku stranu, Mađarska i Češka ostaju bliski saveznici izraelske vlade Benjamina Netanyahua.

Veliki broj građana širom Evrope izašao je na ulice protestujući protiv civilnih žrtava u Gazi, što je Evropsku komisiju prošlog mjeseca potaknulo da predloži obustavu povlaštene trgovine i uvođenje ciljanih sankcija.

U Briselu međutim odbacuju ocjene da EU djeluje samo kao finansijski donator, a ne politički faktor. Od 7. oktobra Unija je Palestincima osigurala 1,5 milijardi eura humanitarne pomoći, ali se suočava s kritikama da nema jedinstven stav ni stvarni uticaj na proces mira.

Evropski zvaničnici sada ističu da bi Unija trebala imati ulogu u Trumpovom mirovnom odboru, s obzirom na očekivani doprinos obnovi Gaze i procijenjene troškove od oko 70 milijardi dolara. Prema dokumentu EU u koji je The Guardian imao uvid, Trumpov plan ne uključuje rješenja za situaciju na Zapadnoj obali niti dovoljno razrađenu ulogu Palestinske uprave.

Burgsdorff smatra da bi Evropska unija trebala djelovati kao aktivan diplomatski akter i raditi na uspostavi snažnog mandata Ujedinjenih nacija koji bi omogućio raspoređivanje međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.

"Moramo raditi na snažnom mandatu UN-a, mandatu koji omogućava međunarodnim partnerima da rasporede vojnike i sigurnosne snage radi osiguranja sigurnosti u Pojasu Gaze" - rekao je.

Prema trenutnim planovima, Egipat bi mogao predvoditi međunarodne stabilizacione snage, uz moguće učešće Turske, Indonezije i Azerbejdžana. Lideri EU, koji ističu značaj posredničke uloge Kaira, trebali bi se u srijedu sastati s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem.

"EU ima priliku pokazati svijetu da idemo dalje od pukog plaćanja. Moramo se popeti stepenicu više i imati političke ambicije" - rekao je Burgsdorff.

Direktor za EU pri organizaciji Human Rights Watch, Claudio Francavilla, zaključio je da evropske vlade i dalje štite izraelske vlasti od odgovornosti.