EU ublažava zelene propise: Velika većina firmi oslobođena obaveze ekološkog izvještavanja

Više od četiri petine firmi u Europi bit će izuzeto od obaveze izvještavanja o utjecaju na okoliš, nakon što su institucije Eropske unije početkom sedmice postigle politički dogovor o ublažavanju postojećih zelenih propisa. Time je ostvaren jedan od ključnih prioriteta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u njenom drugom mandatu – smanjenje administrativnog opterećenja za poslovni sektor.

Iako se dogovor smatra značajnim zakonodavnim uspjehom Komisije, on je istovremeno izazvao ozbiljne tenzije unutar koalicije koja je podržala von der Leyen, te natjerao Europsku narodnu stranku (EPP) da osigura većinu u saradnji s krajnjom desnicom. Novi propis, prvi među tzv. omnibus zakonima usmjerenim na pojednostavljenje regulative, sužava obim pravila o korporativnom izvještavanju o održivosti uspostavljenih u prethodnom mandatu EU. Namjera je ojačati konkurentnost europskih preduzeća i potaknuti ekonomski razvoj.

Postignuti kompromis rezultat je jednogodišnjih pregovora u koje su bili uključeni donosioci odluka, investitori, poslovne organizacije i organizacije civilnog društva. Razgovori su se vodili o tome u kojoj mjeri je opravdano smanjiti obaveze prijavljivanja ekološkog i društvenog utjecaja poslovanja, dok su ekstremni klimatski događaji u Europi postajali sve učestaliji.

"Ovo je važan korak ka našem zajedničkom cilju da stvorimo povoljnije poslovno okruženje koje će pomoći našim kompanijama da rastu i inoviraju", rekla je Marie Bjerre, danska ministrica za europske poslove.

Danska, koja do kraja godine predsjedava Vijećem EU, vodila je pregovore u ime europskih vlada.

"Ovaj sporazum donosi historijsko smanjenje troškova", rekao je Jörgen Warborn iz EPP-a, koji je predvodio pregovore u Parlamentu.

"Postigli smo nešto vrlo dobro za europske kompanije. Nadam se da će omnibus imati svoju konačnu destinaciju sljedeće sedmice u Strasbourgu, gdje ćemo o njemu glasati na plenarnoj sjednici", dodao je.

Komisija je još u februaru predložila izmjene kako bi odgovorila na pritužbe kompanija da su troškovi usklađivanja s europskim zakonodavstvom previsoki. Prema ocjenama poslovnog sektora, stroga ekološka pravila i regulative nameću dodatne terete koji negativno utiču na ekonomske pokazatelje i sposobnost europskih firmi da se nose s konkurencijom iz SAD-a i Kine.

S druge strane, Zeleni i brojne organizacije civilnog društva, kao i dio privrednih aktera, upozoravali su da bi povlačenje ključnih odredbi moglo imati dugoročne posljedice po okoliš i zdravlje stanovništva. Neslaganja su se prelila i u političku sferu, jer je EPP, tokom pregovora, odstupio od neformalnog pravila koje sprječava saradnju mainstream stranaka s krajnjom desnicom, čime je otvoren presedan koji bi mogao utjecati na buduće procese donošenja zakona.

Pojam “omnibus” otada je postao uobičajen dio briselskog političkog rječnika, budući da je Komisija najavila niz novih prijedloga za pojednostavljenje regulativa u oblastima poput finansija, hemikalija, poljoprivrede, zaštite podataka i odbrane. Najnoviji dogovor o izmjenama odnosi se na dva ključna propisa iz seta EU pravila o održivosti – Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Direktivu o korporativnoj dužnoj pažnji (CSDDD).

Ranija regulativa zahtijevala je od velikih i manjih preduzeća da objavljuju iscrpne podatke o emisijama stakleničkih gasova, potrošnji vode, radnim uslovima pod utjecajem klimatskih promjena, eventualnim curenjima hemikalija, te poštivanju radnih i ljudskih prava u globalnim lancima snabdijevanja.

Prema novom dogovoru, obaveza izvještavanja ostaje samo za kompanije s više od 1.000 zaposlenih i godišnjim neto prihodom od najmanje 450 miliona eura. Još uži krug firmi – one sa 5.000 zaposlenih i prihodima iznad 1,5 milijardi eura – podlijegat će pravilima o dužnoj pažnji u lancima snabdijevanja.

Također, preduzeća više neće biti obavezna izrađivati tranzicijske planove koji opisuju prilagođavanje njihovog poslovnog modela ciljevima smanjenja emisija. Najznačajnija promjena odnosi se na ukidanje pravnog okvira na nivou EU koji je građanima omogućavao da od kompanija traže odgovornost za štetne učinke njihovih lanaca snabdijevanja na ljudska prava i ekosisteme.

O sporazumu tek predstoji konačna odluka. Poslanici Europskog parlamenta će 16. decembra glasati o tome hoće li dogovor biti usvojen, što ostavlja mogućnost da tekst bude odbijen ukoliko procijene da se previše udaljio od ranije usvojene pregovaračke pozicije.