EK ublažava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine

Europska komisija planira da od 2035. godine faktički ublaži zabranu korištenja motora s unutrašnjim sagorijevanjem u Europskoj uniji, tako što bi od proizvođača automobila zahtijevala smanjenje emisija CO₂ za 90 posto, umjesto ranije predviđenih 100 posto.

Takva izmjena u praksi znači značajno slabljenje same zabrane, što se tumači kao velika pobjeda stranaka desnog centra i automobilskog sektora nakon višemjesečnih intenzivnih lobističkih aktivnosti, navodi Politico.

Prema prijedlogu koji je još predmet pregovora, proizvođačima bi nakon 2035. godine bila dozvoljena prodaja plug-in hibrida i vozila s tzv. "range extender" tehnologijom. Zauzvrat, kompanije bi morale kompenzirati dodatnih deset posto emisija kroz upotrebu zelenog čelika i alternativnih goriva. Način provedbe tih kompenzacija, kao i tačni udjeli goriva ili čelika u proizvodnji, još nisu precizirani i o njima se i dalje raspravlja.

Predstavnici automobilske industrije upozoravaju da ih važeći zakon o zabrani prodaje novih vozila koja emituju CO₂ stavlja u nepovoljniji položaj i smanjuje njihovu konkurentnost u odnosu na kineske proizvođače, koji su, kako tvrde, ispred europskih u razvoju električnih automobila. Pored toga, sektor je pod pritiskom i zbog trgovinskog sukoba koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, ali i zbog slabije domaće prodaje.

S druge strane, zagovornici strožih klimatskih politika poručuju da Europska komisija ne bi smjela odstupati od ranije postavljenih ciljeva.

"EU kupuje vrijeme dok je nova utakmica već počela. Svaki euro uložen u plug-in hibride je euro manje za električna vozila, dok Kina sve više odmiče", rekao je William Todts, izvršni direktor ekološke organizacije Transport & Environment.

Predloženi dogovor uklapa se i u raniju izjavu Manfreda Webera, predsjednika Europske narodne stranke, koji je 11. decembra za njemačke medije rekao da je zabrana motora s unutrašnjim sagorijevanjem praktično ukinuta, budući da je cilj potpunog smanjenja emisija CO₂ do 2035. godine sveden na 90 posto.

Kako je ranije objavio Financial Times, pojavljuju se i dodatni detalji o tome koji pogonski sistemi bi mogli ostati dozvoljeni nakon 2035. godine. Prema trenutnim planovima, vozila s “range extender” tehnologijom – koja koriste mali motor s unutrašnjim sagorijevanjem za produženje dometa baterije – tretirala bi se povoljnije u odnosu na plug-in hibride, koji kombinuju električni i klasični motor.

Prema riječima dvojice zvaničnika, takav model bi proizvođačima donosio više emisijskih kredita za "range extendere" nego za plug-in hibride, jer se smatra da proizvode manje CO₂.

Izmjene vezane za 2035. godinu dio su šireg paketa mjera za automobilsku industriju koji Europska komisija treba predstaviti u utorak. Poseban segment tog paketa bit će usmjeren na podsticanje proizvodnje manjih električnih vozila, što je zahtjev koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen iznijela u svom govoru o stanju Unije u septembru.

Predloženi nacrt zakona predstavlja tek početak dugotrajnog i politički osjetljivog zakonodavnog procesa. Dokument sada ide u Europski parlament i u prijestonice država članica, gdje među političkim grupama i dalje ne postoji saglasnost o tome koliko daleko Komisija treba ići u pokušajima da zaštiti europski automobilski sektor.