Ko plaća ako dogovor propadne? EU traži garancije u povlačenju UK iz Brexit pregovora

Europska unija, prema navodima, traži garancije da bi Velika Britanija bila obavezna nadoknaditi štetu bloku ukoliko neka buduća britanska vlada odustane od "reset" sporazuma o Brexitu, o kojem trenutno pregovara Keir Starmer.

Klauzula o raskidu podsjeća na, kako se navodi, "bolan i skup razvod", tokom kojeg je EU 2020. godine formirala fond od 5,4 milijarde eura kako bi državama članicama pomogla u saniranju poremećaja izazvanih izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, piše The Guardian.

Kako prenosi Financial Times, nacrt sporazuma o trgovini poljoprivrednim proizvodima, čiji je cilj ukidanje kontrola za ovu vrstu robe, predviđa da strana koja se povuče iz dogovora snosi troškove ponovnog uspostavljanja graničnih i infrastrukturnih kontrola u budućnosti.

Pojedini ovu odredbu tumače kao mehanizam zaštite kako EU ne bi ostala bez finansijskih sredstava ukoliko lider reformi pobijedi na izborima i ispuni najavu da će poništiti svaki UK-EU sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim (SPS) standardima. Ipak, izvori iz Ujedinjenog Kraljevstva odbacuju takvo tumačenje, navodeći da je riječ o uobičajenoj klauzuli u međunarodnim sporazumima, formuliranoj tako da važi za obje strane, što bi značilo da bi i EU morala nadoknaditi štetu UK-u ako se povuče iz sporazuma.

Izvor iz Laburističke stranke naveo je da su odredbe o izlasku standardni dio svakog međunarodnog trgovinskog sporazuma.

Pregovori o SPS sporazumu još nisu započeli, ali se očekuje da počnu tokom ovog mjeseca. Njihovo okončanje moglo bi potrajati mjesecima, s obzirom na to da se radi o jednom od najsloženijih pitanja u paketu "resetiranja", koji uključuje i povratak u program Erasmus.

Složenim se pokazao i sporazum o emisijama ugljičnog dioksida na robu koja se izvozi u EU.

Predviđena klauzula navodi da bi, u slučaju povlačenja bilo koje strane iz sporazuma, kompenzacija obuhvatala troškove uspostavljanja infrastrukture i opreme, početnog zapošljavanja i obuke kadra potrebnog za granične kontrole, što bi ukupno moglo dostići iznose od više milijardi funti.

Prilikom procjene troškova Brexita, EU je 2020. godine uspostavila rezervu za prilagodbu u iznosu od 5,4 milijarde eura, s ciljem ublažavanja poremećaja. Irskoj je dodijeljeno 920 miliona eura, dok je Nizozemska dobila više od 800 miliona eura za zapošljavanje carinskih službenika, veterinarskih inspektora i drugih kontrolnih službi, kakve nisu postojale od uspostavljanja jedinstvenog tržišta 1993. godine.

Francuskoj je pripalo 672 miliona eura, a najmanje 200 miliona potrošeno je na zapošljavanje carinskih službenika, granične policije te biljnih i veterinarskih inspektora.

Nizozemska je zaposlila više od 900 carinskih službenika i dodatnih 145 veterinara za luku Rotterdam, dok je Španija angažovala još 860 radnika za aerodrome, luke i granične kontrole.