EU uvodi EES od 10. aprila: Spremite se na nove kontrole na granici

Europska unija ulazi u završnu fazu uvođenja novog sistema kontrole putnika na šengenskim granicama, poznatog kao EES, čija je puna primjena planirana od 10. aprila. Riječ je o biometrijskom modelu evidencije ulazaka, a prema podacima Generalne direkcije za unutrašnje poslove Europske komisije, već je obuhvatio oko 45 miliona putnika širom svijeta.

Ovaj sistem podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i snimanje lica pri prvom prelasku granice, dok će pri narednim ulascima biti dovoljno samo fotografisanje. U praksi, to znači dodatne procedure koje bi mogle uticati na trajanje graničnih kontrola.

Prema pisanju hrvatskih medija, policijski službenici će tražiti da putnici izađu iz svojih vozila tokom provjere, što će produžiti vrijeme čekanja na granici na period od dva do pet minuta po putniku.

Mogućnost ublažavanja kontrola u slučaju gužvi

Ipak, nadležni ostavljaju mogućnost prilagođavanja procedura u slučaju povećanog saobraćaja. Kako navode iz Generalne direkcije, granične službe će imati pravo da privremeno obustave primjenu biometrijskih provjera ukoliko se formiraju veće gužve, posebno tokom turističke sezone, što je bio zahtjev turističkog sektora.

Kako je naglašeno, ako redovi na granici budu zahtijevali čekanja duža od tri sata, policijski službenici će moći obustaviti biometrijske provjere i obavljati samo tradicionalne pasoške provjere, kao što je bilo prije uvođenja novog sistema.

Takve privremene mjere neće biti trajnog karaktera. U saopštenju za medije Generalne direkcije, kao i na brifingu portparola Komisije Markusa Lamerta, potvrđeno je da će privremene suspenzije biti moguće još 90 dana nakon 10. aprila, odnosno od početka pune primjene, a da se onda ekstenzija može dodijeliti za dodatnih 60 dana.

To praktično znači da će mogućnost ublažavanja procedura postojati i tokom ljetne turističke sezone, iako ostaje otvoreno pitanje koliko će to uticati na smanjenje čekanja u periodima pojačanog prometa, poput praznika kada veliki broj građana BiH prelazi granicu.

Dosadašnja iskustva, prema navodima nadležnih, ukazuju na efikasnost sistema. U saopštenju Generalne direkcije tvrde da je prva faza primjene sistema pokazala sve njegove dobre strane, za koje tvrde da su ispunile sva očekivanja.

"Više od 24.000 osoba je odbijeno na granici iz različitih razloga, kao što su neadekvatno obrazloženje posjete te istekli ili falsifikovani dokumenti. Sistem je takođe pomogao u identifikaciji više od 600 osoba koje su predstavljale bezbjednosni rizik za Europu. Njima je odbijen ulazak i evidentirani su u sistemu. Kao rezultat toga, ukoliko pokušaju da uđu u drugu europsku zemlju koja koristi ovaj sistem, granične vlasti će moći da vide da im je ranije već odbijen ulazak", navode oni.

Sistem odličan u detekciji prevara

U izvještajima se dodatno ističe i njegova uloga u otkrivanju zloupotreba identiteta, naročito kada je riječ o pokušajima prelaska granice s lažnim podacima.

"Na svakom graničnom prelazu otisci prstiju i fotografije lica putnika upoređuju se sa biometrijskim podacima pohranjenim u sistemu. Šengenske zemlje prijavile su više slučajeva u kojima su otkriveni putnici koji su pokušali preći granicu koristeći različite identitete. Najnoviji slučaj zabilježen je u Rumuniji, gdje su graničari prikupljanjem biometrijskih podataka utvrdili da ista osoba koristi dva različita identiteta sa dva odvojena dokumenta izdata na drugo ime. Daljom istragom utvrđeno je da je toj osobi već tri puta odbijen ulazak u šengenski prostor od strane različitih država članica. Bez biometrijske identifikacije putem EES-a, ovaj slučaj prevare s identitetom vjerovatno ne bi bio otkriven", kažu oni.

Primjena novog režima već je imala posljedice i za profesionalne vozače. Osim što građani BiH treba da se pripreme na moguća duža čekanja, primjenu EES-a osjetili su i profesionalni vozači kamiona, koji se žale da ih službenici vraćaju s europskih granica zbog prekoračenja pravila da se u šengenskom prostoru može boraviti 90 dana u svakih šest mjeseci.

Prema nezvaničnim informacijama iz europskih institucija, vozačima se postavljaju dodatna pitanja o načinu obavljanja posla, odnosno da li prevoze robu isključivo između BiH i EU ili obavljaju transport unutar same Unije. U drugom slučaju, kako je pojašnjeno za Nezavisne, potrebna je posebna dokumentacija jer se to smatra obavljanjem djelatnosti na teritoriji EU.