EU planira obavezni rad od kuće i ekološku vožnju zbog prijetnje energetske krize

Europska komisija razmatra nove načine suočavanja s mogućom energetskom krizom, među kojima je i inicijativa da se građani poduče ekonomičnijem upravljanju vozilima kako bi se smanjila potrošnja energije.

Ova ideja dio je šireg paketa mjera usmjerenih na uštede, koji uključuje i prijedloge poput obaveznog rada od kuće te subvencioniranja javnog prijevoza. Sve to dolazi u trenutku kada se Europska unija priprema za potencijalno pogoršanje posljedica rata u Perzijskom zaljevu.

Prema nacrtu hitnog energetskog paketa, do kojeg je došao POLITICO, a koji bi trebao biti predstavljen u srijedu, predviđen je niz aktivnosti čiji je cilj smanjenje potrošnje energije. Ove mjere se ističu kao najbrži i najpovoljniji način za smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima.

"Europa ne može sebi priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima", navodi se u dokumentu.

Poseban fokus stavljen je na promjene svakodnevnih navika. Između ostalog, predlaže se podizanje svijesti i organiziranje obuka o ekološki prihvatljivoj vožnji, uvođenje dana bez automobila u gradovima, širenje biciklističke infrastrukture te poticanje korištenja teretnih bicikala za dostavu. Također, kompanijama bi se nametnula obaveza da ograniče poslovna putovanja avionom.

Vladama se preporučuje da potiču najmanje jedan dan sedmično rada na daljinu, smanje cijene javnog prijevoza ili ga učine besplatnim za određene kategorije korisnika, kao i da destimuliraju korištenje privatnih automobila.

Među dodatnim prijedlozima nalaze se i mjere za brodarski sektor, poput smanjenja brzine plovidbe teretnih brodova radi uštede goriva, kao i preporuke za javne i komercijalne objekte da snize temperature grijanja ili prilagode rad klima-uređaja.

Ove inicijative dolaze u kontekstu nastavka sukoba u Perzijskom zaljevu, koji utiče na oko 20 posto svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim gasom, što dovodi do rasta cijena i povećava rizik od nestašica avionskog goriva, dizela i benzina.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da je EU tokom 2025. godine izdvojila više od 330 milijardi eura za uvoz energije, dok je od početka rata u Iranu dodatno potrošeno 22 milijarde eura na fosilna goriva.

"Ovo pokazuje koliki utjecaj ova kriza ima na našu ekonomiju", rekla je, upozorivši da bi poremećaji povezani s Hormuškim moreuzom mogli potrajati i nakon smirivanja sukoba.

Iako zvaničnici EU ističu da trenutno nema neposrednog nedostatka energenata, očekuje se nastavak nestabilnosti cijena, što dodatno opterećuje potrošače i privredu te nameće potrebu za smanjenjem potražnje.

Europski komesar za energetiku Dan Jørgensen još je krajem marta pozvao građane da rade od kuće i smanje putovanja, upozorivši na "vrlo ozbiljnu situaciju" bez jasnih naznaka njenog okončanja. Sličan set preporuka objavila je 20. marta i Međunarodna agencija za energiju.

Osim mjera štednje, nacrt Komisije predviđa i zaštitu potrošača kroz energetske vaučere, novčanu pomoć i privremene zabrane isključenja električne energije, kao i smanjenje poreza na struju i čiste tehnologije.

U dokumentu se također navode i šire strukturne mjere za stabilizaciju tržišta, uključujući bolju koordinaciju skladištenja gasa na nivou EU i puštanja nafte iz rezervi, te ubrzano ulaganje u domaće izvore čiste energije poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.

Na kraju, Komisija najavljuje i moguće izmjene sistema trgovine emisijama (ETS), uz ostavljanje mogućnosti državama članicama da uvedu dodatne poreze na neočekivanu dobit energetskih kompanija.