EU protiv novih bušotina na Arktiku, Norveška ne odustaje od nafte i plina

Europska komisija namjerava zadržati protivljenje novim projektima istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Arktiku, uprkos pritiscima Norveške da Brisel promijeni dosadašnji stav. Nova strategija EU-a za ovu regiju trebala bi biti predstavljena 20. oktobra.

Arktik u međuvremenu dobija sve veći značaj za europsku energetsku sigurnost, odbranu i klimatsku politiku. Ipak, iz Europske komisije poručuju da se njihov odnos prema moratoriju neće mijenjati.

"U budućnosti će naš pristup moratoriju ostati nepromijenjen: naše politike imaju za cilj borbu protiv klimatskih promjena i degradacije okoliša te podršku održivom ekonomskom razvoju", rekao je glasnogovornik Komisije.

Brisel smatra da razvoj novih projekata fosilnih goriva na Arktiku nije u skladu s klimatskim ciljevima EU-a. Takav stav zadržava uprkos pozivima Međunarodne energetske agencije da ga preispita, ali i zahtjevima Norveške, koja raspolaže značajnim nalazištima nafte i plina u Barentsovom moru.

Strategija ostaje politička obaveza

Još prilikom donošenja strategije 2021. godine Komisija je predlagala uspostavljanje multilateralne pravne obaveze kojom bi bila zabranjena nova istraživanja nafte i plina na Arktiku i okolnim područjima. Takav prijedlog podržala je i Njemačka, ali je strategija na kraju ostala pravno neobavezujuća politička obaveza.

Njemačka, Švedska i Finska uglavnom su podržavale pristup prema kojem bi nova nalazišta fosilnih goriva trebala ostati neiskorištena. Danska se, s druge strane, našla između podrške klimatskim ambicijama EU-a i ograničenih mogućnosti utjecaja na Grenland, autonomnu teritoriju koja raspolaže značajnim mineralnim resursima.

Na pitanje hoće li i nova strategija imati samo politički karakter, iz Komisije su naveli da je proces još u toku. Prema dosadašnjim informacijama, ipak se očekuje da stav o zabrani novih istraživanja ostane pravno neobavezujući.

Norveška ne namjerava odustati

Oslo, međutim, smatra da nastavak istraživanja na Arktiku može doprinijeti energetskoj sigurnosti Europe.

Norveški ministar energetike Terje Aasland poručio je da aktivnosti u Barentsovom moru odgovaraju i norveškim i europskim interesima te da će njegova zemlja nastaviti istraživanja nafte i plina bez obzira na stav EU-a.

Pitanje je posebno značajno zbog uloge Norveške u europskom snabdijevanju energentima. Nakon snažnog smanjenja oslanjanja EU-a na ruski plin, Norveška je postala ključni izvor plina koji u Uniju stiže plinovodima.

Prema podacima Eurostata za prvi kvartal 2026. godine, Norveška je osiguravala 54,4 posto uvoza prirodnog plina u plinovitom stanju u EU, ispred Alžira sa 18,5 i Rusije sa 9,8 posto. Kada je riječ o LNG-u, najveći dobavljač bile su Sjedinjene Američke Države sa udjelom od 57,4 posto.

Nova strategija tako će pokušati uskladiti klimatske ciljeve EU-a sa sve većim sigurnosnim, ekonomskim i geopolitičkim značajem Arktika, dok će konačne odluke o istraživanju i eksploataciji, zbog neobavezujuće prirode europskog stava, i dalje biti u rukama država koje kontroliraju područja u regiji.