Gospodarstva Njemačke i Francuske slabija nego što se mislilo

16.05.2013 |

EU / POLITIKA

Izvor: Business.hr

Gospodarstva Njemačke i Francuske slabija nego što se mislilo

Najveća gospodarstva eurozone, njemačko i francusko, u slabijoj su formi nego što se mislilo, pokazali su jučer objavljeni podaci, koji su izazvali pad tečaja eura prema dolaru na najnižu razinu u šest tjedana.

Najveća gospodarstva eurozone, njemačko i francusko, u slabijoj su formi nego što se mislilo, pokazali su jučer objavljeni podaci, koji su izazvali pad tečaja eura prema dolaru na najnižu razinu u šest tjedana.  Njemačko je gospodarstvo poraslo u prvom tromjesečju ove godine za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, kada je palo 0,7 posto, pokazuju jučer objavljeni podaci tamošnjeg statističkog ureda. Njemačka je tako izbjegla recesiju, koja se tehnički definira kao dva uzastopna tromjesečna pada gospodarstva. No, rast u prvom tromjesečju slabiji je od procjena analitičara Reutersa, koji su očekivali uspon od 0,3 posto. Osim toga, na godišnjoj je razini njemački bruto domaći proizvod pao 1,4 posto.

Ipak, njemačko je gospodarstvo u boljoj formi od ostalih članica eurozone. Posljednji makroekonomski pokazatelji ne daju jasnu sliku, no narudžbe u njemačkoj industriji i podaci o industrijskoj proizvodnji bili su solidni. "Njemačko gospodarstvo vrlo polako prikuplja snagu. Ekstremno zimsko vrijeme imalo je ulogu u ovako slabome rastu", stoji u priopćenju statističkog ureda.

Dodaje se da je za blagi rast njemačkog gospodarstva u prvom tromjesečju gotovo jedino zaslužna osobna potrošnja Nijemaca. Investicije su pale, dok je neto trgovina dala tek blagi doprinos. "Činjenica da su investicije, izvoz i uvoz smanjeni nije lijepa i signalizira slabu domaću potražnju. Možda se u drugom tromjesečju može očekivati blagi oporavak, no trebalo bi razmisliti o tome koliko su realne prognoze o rastu njemačkog gospodarstva ove godine", navode ekonomisti. 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI