Kriza ugrozila javna dobra na jugu Europe

Krizom pogođene članice Europske unije sa juga kontinenta primorane su da prodaju državna dobra kako bi smanjile budžetske deficite. Tako Španija razmatra privatizaciju nacionalnog parka a Grčka je pod pritiskom da upravu nad istorijskim zgradama poveri stranoj holding kompaniji. U programu prodaje grčkih nekretnina je 80.000 državnih zgrada ali je tek mali broj ugovora rezalizovan zbog administrativnih prepreka.

Jedinstveni prirodni rezervat, zgrade, polja, koji predstavljaju četvrtinu nacionalne baštine Španije, biće prodati kako bi se popunio budžetski deficit od 70 milijardi evra u 2012. godini, prenio je francuski dnevnik Mond.

Jedno od javnih dobra koje se prodaje pripada jedinstvenom mediteranskom parku prirode Los Alkornokales poznatom po najvećim šumama hrsta od kojeg se pravi pluta na Iberijskom poluostrvu i velikom broju životinskih i biljnih vrsta.

Vlada u Madridu je da bi ubrzala prodaju tog parka, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na oko 180 miliona evra, dozvolila izgradnju hotela sa pet zvjezdica, golf terena i aerodroma.

Zeleni i partije krajnje ljevice, kao i lokalne samouprave i sindikati, ozbiljno su zabrinuti zbog vladinih planova.

Protivnici prodaje nacionalnog parka traže i da se urade istraživanja i pronađe alternativa. Oni se zalažu za drugačiji ekonomski model, koji bi podrazumijevao razvoj industrije plute i promovisanje bio-poljoprivrede i ruralnog turizma, i predlažu izgradnju elektrane na biomasu u kojoj bi posao našlo 50 ljudi.

Grčkim nekretninama upravljaće strani holding

Istovremeno je britanski dnevnik Financial Times objavio plan iz izvještaja Europskog stabilizacionog mehanizma (ESM) kojim je predviđeno da se holding kompaniji iz inostranstva povjeri upravljanje nad grčkim nekretninama bez miješanja grčke vlade koja bi pak imala posljednju riječ u slučaju prodaje.

Cilj tog plana je da se smanji birokratija i ubrza privatizacija koja daleko zaostaje za projekcijama grčkih međunarodnih kreditora (EU, ECB i Međunarodnog monetarnog fonda) objavljenim prošle godine, nakon što je Atina dobila drugi spasilački paket zajmova.

U programu prodaje nekretnina je 80.000 državnih zgrada i postrojenja ali je završeno tek nekoliko prodaja zbog administrativnih problema, uključujući pitanje vlasništva i dozvole.

"Svrha izvještaja (ESM) je da se maksimizira vrijednost državnih nekretnina u Grčkoj tako što će se učiniti privlačnijim investitorima", navela je za EurActiv.com portparolka ESM dodajući da je "izvještaj interni dokument koji nije usvojila vlada".

Kako je istakla, taj dokument biće korišćen u razgovorima sa "trojkom" (EU, MMF i Evropska centralna banka) prilikom njihove naredne posjete Atini ovog mjeseca.