ecb

16.11.2026 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Fena

Tehnološki giganti ulažu bilione u AI

ECB upozorava: Umjetna inteligencija i javni dug prijete finansijskoj stabilnosti Evrope

ECB upozorava da rast ulaganja u umjetnu inteligenciju, visoki javni dug i inflacija povećavaju rizike za finansijsku stabilnost eurozone.

Potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Boris Vujčić upozorio je u ponedjeljak da porast ulaganja u umjetnu inteligenciju, visoki nivoi javnog duga i sve veća uloga nebankarskih finansijskih institucija predstavljaju značajne rizike za stabilnost finansijskog sistema eurozone.

Govoreći na konferenciji Euro Finance Week u Frankfurtu, Vujčić je istaknuo da Evropi treba više finansiranja putem tržišta kapitala kako bi podržala investicije i ekonomski rast, ali da jačanje nebankarskog sektora mora biti praćeno snažnijim regulatornim mjerama.

Prema njegovim riječima, među rizicima koji su se posebno povećali tokom protekle godine izdvajaju se oni povezani s razvojem umjetne inteligencije i održivošću javnog duga.

Vujčić je naveo da su ranije zabrinutosti u vezi s umjetnom inteligencijom uglavnom bile povezane s visokim vrijednostima dionica tehnoloških kompanija, dok se sada rizici proširuju na tržišta duga, koncentraciju ulaganja i mogućnost cyber napada.

Velike tehnološke kompanije sve se više oslanjaju na zaduživanje kako bi finansirale razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju, pri čemu bi ukupna kapitalna ulaganja vodećih američkih tehnoloških kompanija do 2030. godine mogla dostići 5,5 biliona dolara.

Upozorio je da sve veća zavisnost finansijskih institucija od ograničenog broja tehnoloških dobavljača dodatno povećava njihovu izloženost cyber prijetnjama i operativnim poremećajima.

Govoreći o ekonomskim kretanjima, Vujčić je ocijenio da je privreda eurozone tokom protekle godine pokazala otpornost uprkos brojnim izazovima, ali da rat na Bliskom istoku nastavlja povećavati cijene energenata i inflatorne pritiske.

Ukupna inflacija u eurozoni porasla je na četiri posto u oktobru, sa 3,8 posto u septembru, prvenstveno zbog povećanja cijena energije.

Istovremeno, temeljna inflacija ostala je uglavnom stabilna, dok rast plata zasad ne pokazuje značajniju reakciju na povećanje cijena.

Vujčić je upozorio da bi daljnje poskupljenje energije moglo dodatno povećati inflaciju, dok bi slabljenje povjerenja i rast troškova zaduživanja mogli usporiti privredni rast.

Vujčić je zaključio da Evropa mora razvijati integrirana tržišta kapitala kako bi osigurala sredstva za investicije i privredni rast, ali istovremeno spriječiti da rast nebankarskog finansijskog sektora ugrozi stabilnost cjelokupnog finansijskog sistema.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI