Hrvatska u središtu gospodarskog rata Europske unije i Južne Koreje

Južna Koreja traži od Europske komisije nove trgovinske povlastice u zamjenu da u Ugovor o slobodnoj trgovini (FTA) Seula i Bruxellesa uključi i Hrvatsku. Seul hrvatskim izvoznicima odbija dati pravo na ista smanjenja ili eliminaciju ulaznih carina koje predviđa europsko-južnokorejski ugovor.

„Iako je Hrvatska 1. srpnja postala članica Europske unije i vi tražite i za nju preferencijalni status, mi ne pristajemo na iste uvjete jer Hrvatska nije bila članica EU-a kad smo pregovarali i dogovorili naš ugovor“, objasnili su Korejci novinarima, ali su rekli da su na raspolaganju za pregovore s Europskom komisijom.

Zatečena Komisija

Južna Koreja smatra da se nju ne tiče politika proširenja Unije, prema kojoj je u samoj prirodi EU-a da prima nove članice kad su spremne, i da ne znači da će se FTA automatski primjenjivati, kako EK očekuje, na Hrvatsku ili na neku drugu novu članicu. Seul smatra da je zatvorio pregovore o slobodnoj trgovini sa 27 članica i smatra nepravednim da mora uključiti i Hrvatsku. Europska komisija zatečena je, čini se, ovim razvojem. U Komisiji kažu da se Seul nemilosrdno obrušava na najmanju sitnicu iz FTA ugovora, dok su u Bruxellesu ugovor zaključili u duhu otvorenosti i suradnje. FTA s Južnom Korejom predstavio je prije dvije godine povjerenik za trgovinu Karel De Gucht kao model kako treba sklapati ugovore s azijskim zemljama.

 

Povjerenstvo za trgovinu predstavilo je rješenje za ovu prepreku, ali ga je Južna Koreja odbila. Seul je nagovijestio da će uskoro predstaviti svoj protuprijedlog. Svodi se na to, čini se, da će Južna Koreja pristati na uključivanje Hrvatske, ali ne badava, nego će tražiti nove koncesije.

Ugovor o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje stupio je na snagu 1. srpnja 2009. godine, vrlo je ambiciozan, a Južna Koreja je prva azijska zemlja s kojom je sklopljen, i to nakon dugogodišnjih pregovora. Još uvijek nisu ukinute sve carine, ali već sada je europski izvoz u Južnu Koreju izrazito porastao, stoji u podacima EK-a.

Otkad je sklopljen ugovor, po prvi put nakon 15 godina EU je u plusu u razmjeni s Južnom Korejom. Razlozi su vjerojatno u padu kupovne moći u Europi, zbog krize od 2008. nadalje, ali i zato jer je Južna Koreja preselila proizvodnju elektroničkih aparata dublje u Aziju pa se ta roba ne izvozi u EU pod uvjetima FTA, nego prema ugovorima koje Unija ima s tim zemljama. Europljani se tuže na necarinske barijere na visokoreguliranom korejskom tržištu.

EU izvoznik

Da bi članica koristila pogodnosti ovog ugovora, mora biti registrirana kao „EU izvoznik", što, kaže De Gucht ne predstavlja veliki teret, a donosi korist. Hrvatski izvoz u Koreju nije znatan, ali postoji. EU u velikim količinama izvozi svinjetinu, čokoladu, vina.

Hrvatski zastupnik u Europarlamentu, Davor Stier, okarakterizirao je potez Koreanaca kao promašen, budući se Hrvatska, da bi postala članica, morala uskladiti sa svim zahtjevima EU, te nakon ispunjavanja tih zahtjeva mora imati i sve povlastice koje članstvo donosi. Očekuje da će Europska komisija ubrzo riješiti spornu situaciju.

„Svi ugovori koje je EU sklopila prije ulaska Hrvatske se odnose i na nas. Hrvatska je dio jedinstvenog tržišta i stoga se odredbe ugovora o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom moraju odnositi i na Hrvatsku. Komisija je ta koja nadležna za rješenje situacije s Korejom, ukoliko dođe do prigovora i problema. Dakle, situacija je jasna, Hrvatska se morala uskladiti za određenim zahtjevima da bi postala punopravna članica Unije i dio jedinstvenog tržišta i zato onda mora imati i sve pogodnosti koje idu s tim“, smatra Stier, još jednom naglašavajući kako je sve u rukama Komisije.

Iz HGK ističu da je sklapanju ugovora prethodilo dugotrajno i teško pregovaranje, jer je imao izuzetan značaj za obje potpisnice, pošto se njime reguliraju uvjeti poslovanja u prometu roba i usluga, ali se rješava i pitanja uklanjanja određenih trgovinskih barijera.

„Od dana stupanja na snagu, spomenuti ugovor je omogućio visok rast izvoza EU-a u Južnu Koreju te je ove godine EU, po prvi put nakon 15 godina, ostvarila trgovački suficit u robnoj razmjeni s tom državom. Obzirom na tu činjenicu, očito je da je južno-korejska strana slabije od očekivanog iskoristila prednosti slobodne trgovine sa EU koja, samo da podsjetimo, uskoro zaključuje ugovor o slobodnoj trgovini sa Kanadom te je pokrenula pregovore sa SAD-om i Japanom“, poručuju iz Komore, dodajući kako su se prve naznake ovog konflikta osjetile već 25. rujna prošle godine kada se po prvi puta sastao EU – Južna Koreja trgovinski odbor te kada se raspravljalo o utjecaju ulaska RH u EU na ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje.

„Ne davanjem preferencijalnog statusa hrvatskim robama automatizmom, Koreja očito želi osnažiti svoje pregovaračke pozicije prije održavanja EU - Južna Korea trgovinskog odbora, čije je zasjedanje dogovoreno za polovicu listopada ove godine. Namjera im je ispregovarati nove, povoljnije uvjete te se izboriti za dodatne koncesije, uz izgovor kako je Koreja sporazum potpisala sa EU-om dok je brojala 27 članica te kako je sada potrebno ponovno pristupiti pregovaranju."

Vrlo je važno napomenuti kako je EK promptno reagirala nakon uočavanja problema nepriznavanja preferencijalnog statusa hrvatskim tvrtkama te započela razgovarati sa Južnom Korejom kako bi se taj problem riješio intenzivnim sastancima sa Ministarstvom trgovine, industrije i energije (MOTIE) Južne Koreje te EU delegacije u toj zemlji.

Šteta nije velika

Obzirom da robna razmjena između RH i JK nije na visokoj razini, kratkoročno, šteta nepriznavanjem preferencijalnog statusa Hrvatskoj nije velika. Nažalost, zaustavit će se aktivnosti oko planiranja nastupa na tom tržištu, što će naš izvoz zadržati na nezadovoljavajućoj razini. U komunikaciji sa našim članicama te u suradnji sa Predstavništvom HGK u Bruxellesu  aktivno prikupljamo podatke o mogućim nastalim štetama za hrvatske tvrtke uslijed ove situacije te ih i ovim putem molimo da nam se obrate sa vlastitim konkretnim primjerima, a sve kako bismo adresirali odgovarajuće institucije na razini RH ali i EU i pomogli im u procesu pregovaranja u želji da osiguramo jednak tretman naših tvrtki u okviru ugovora o slobodnoj trgovini sa Južnom Korejom“, zaključuju iz HGK.