Kraj poblemima sa lažnim azilantima: BiH bezbjedna zemlja?

Njemačka će BiH proglasiti bezbjednom zemljom i na taj način se konačno izboriti s problemom velikog broja lažnih azilanata.

Kako su javili njemački mediji, demohrišćani njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrate pri kraju su pregovora o koalicionom ugovoru o novoj vladi, a jedna od dogovorenih stavki odnosi se na reformu sistema azila.

Sudeći prema informaciji njemačkog javnog servisa, osim BiH, bezbjednim zemljama će biti proglašene i Srbija i Makedonija. U ovoj informaciji ne spominje se da bi takav status mogle dobiti i Crna Gora i Albanija.

"U politici azila radiće se na ubrzavanju procesa odlučivanja. CDU i SPD žele BiH, Makedoniju i Srbiju da označe kao bezbjedne zemlje kako bi podnosioce azila iz tih zemalja brže mogli vratiti", navodi se u informaciji.

Podsjećanja radi, zbog velikih mjesečnih naknada tokom obrade zahtjeva za azil, koja može trajati i do pola godine, veliki broj siromašnijih i marginalizovanih građana zapadnog Balkana traženje azila koristi kao priliku za zaradu i bijeg od loših životnih uslova u matičnim zemljama.

Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH i šef Monitoring tima BiH za praćenje implementacije bezviznog režima, ističe da ga raduje vijest da će i Njemačka konačno BiH proglasiti bezbjednom zemljom.

Podsjeća da je Evropska komisija već davno BiH proglasila bezbjednom, te je dodao da će Komisija ove godine prvi put odgovornost za problem lažnih azilanata tražiti i kod zemalja članica Šengena, a ne samo kod zemalja iz kojih azilanti dolaze.

"Lažnih azilanata je uvijek bilo i biće ih, ali ako se ovaj sistem implementira nikad ih više neće biti veliki broj, mada podsjećam da iz BiH nikad nije bio toliki broj da bi nam bezvizni režim bio ozbiljno ugrožen", rekao je on. Istakao je da je ovaj problem bio ranije sa drugim zemljama, poput Belgije, Švajcarske i Švedske, i da su se brojevi smanjivali nakon što su te zemlje uvodile proceduru ubrzanog smanjenja broja azilanata.

"Dosad je bila pomalo i nefer situacija da je na nas vršen pritisak da smanjimo broj azilanata, a sa druge strane neke zemlje su svojim sistemom azila u stvari privlačile te ljude da podnose zahtjeve", naveo je on.

Inače, prema zadnjem dostupnom izvještaju o azilantima, koji za Evropsku komisiju na mjesečnom nivou pravi Evropska služba za granice FRONTEX, najveći porast broja azilanata je upravo iz BiH, a i dalje je pojedinačno daleko najveći broj podnosilaca iz Srbije. Međutim, ohrabruje podatak da je u poređenju prvih devet mjeseci ove u odnosu na prvih devet mjeseci 2012. godine još manji broj azilanata za 4,4 odsto, što znači da ovaj porast još nije u potpunosti pokvario ranije pozitivne trendove.

Prema tim podacima, porast broja azilanata iz BiH je iznosio čak 148 odsto i popeo se na 185 ljudi u drugom dijelu septembra i početkom oktobra, a od početka godine taj broj iznosi 2.527 lažnih azilanata.

"Broj aplikacija za azil građana BiH u Njemačkoj je porastao za oko 162 odsto u odnosu na prethodne četiri sedmice", navedeno je u izvještaju FRONTEX-a, uz napomenu da i sve ostale balkanske zemlje takođe preferiraju Njemačku kao krajnju destinaciju, osim Albanaca, koji i dalje najviše idu ka Švedskoj.

Kada je riječ o ostalim zemljama, i dalje je najveći broj aplikacija iz Srbije. U pomenutom periodu bilo ih je ukupno 1.724, dok je od početka godine zabilježeno 8.009 aplikacija iz te zemlje. Iz Makedonije je zabilježeno 4.298 aplikacija, iz Albanije 1.769, te iz Crne Gore 337.

Posebnu pažnju FRONTEX posvećuje i činjenici da je i dalje veći broj azilanata od lica koja su nakon odbijanja aplikacije vraćena.

"Omjer primljenih zahtjeva i vraćenih ljudi je i dalje 1:4 i to je trend koji postoji već u zadnja dva objavljena izvještaja", istaknuto je u izvještaju.

U ovom dijelu pozitivna je činjenica da je Njemačka mogla vratiti 95 odsto više ljudi u odnosu na prethodni period.

"Uprkos tome omjer primljenih i vraćenih u Njemačkoj je i dalje niskih 1:10 odsto", navedeno je u izvještaju.