Europa treba novi san

Bivši glavni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Pascal Lamy smatra da Europska unija treba novi san kako bi povratila zamah, koji bi se trebao temeljiti na modernizaciji socijalnog tržišnog gospodarstva.

Lamy, 66-godišnji Francuz koji se ove godine povukao s dužnosti glavnog direktora WTO-a, kazao je u intervjuu za Reuters da europski projekt treba redefinirati.

"Slažem se s 95 posto socijalnih demokrata u Europi. Problem je što preostalih pet posto živi u mojoj zemlji", našalio se na godišnjoj konferenciji think tanka Friends of Europe u Bruxellesu.

Lamy, bivši europski povjerenik za trgovinu, nije kandidat za novog predsjednika Europske komisije i ističe da podržava kandidaturu socijalističkog predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza za tu dužnost, ali ne krije da je spreman ponovno "služiti Europi" ako se pruži prilika.

Četiri godine financijske i gospodarske krize poljuljalo je povjerenje javnosti u EU, a taj umjereni socijalist plaši mnoge na francuskoj ljevici, koji ga povezuju s "ultra-liberalnim" politikama slobodne trgovine. Njegova federalistička vizija Europe u suprotnosti je također s jačanjem euroskeptičnih stranaka koje bi na europskim izborima u svibnju mogle postići jako dobre rezultate.

Lamy je kazao da su europske vlade namjerno oslabile Europsku komisiju tijekom dužničke krize u eurozoni oduzevši joj mogućnost da donosi odluke i prepustivši joj provedbu politika štednje dogovorenih negdje drugdje. Građani su zbog toga zbunjeni i ne znaju tko je odgovoran za što u Europi, a krivnja pada na "Bruxelles".

Napominjući da je potpora Europi uvijek pratila uzlazna i silazna kretanja gospodarskog ciklusa i da je sada na silaznoj putanji, Lamy smatra da EU treba novi model koji bi pomirio gospodarsku učinkovitost i socijalni napredak.

"Kada se kolač povećava, ljudi su ga spremniji dijeliti. Kada prestane rasti, pojavi se osjećaj krize koji povećava činjenica da je Europa davno prije prodana građanima kao zaštita od prijetnji vanjskog svijeta", rekao je.

"Sada moramo redefinirati europski projekt", istaknuo je.

Utemeljitelji EU-a bili su potaknuti strahotama Drugog svjetskog rata da udruže industrije ugljena i čelika na zajedničkom tržištu, no taj "duh nikada više" današnji Europljani više ne prepoznaju jer ih većina nikada nije iskusila oružani sukob.

Umjesto toga, Europa treba nove argumente koji će se temeljiti na očuvanju kombinacije visokog životnog standarda, demokracije i građanskih prava, zaštite okoliša, socijalne pravde i ravnoteže između rada i privatnog života na čemu joj mnogi izvan njezinih granica zavide.

"Europljani moraju ostvariti ono što se izvan Europe smatra europskim identitetom", kazao je Lamy. "'Europski način života' i dalje je privlačan brend... To je specifična ravnoteža između individualnih sloboda, tržišta, sustava solidarnosti i gospodarske dinamičnosti."

Raspad eurozone ili čitave Europske unije i ponovno podizanje protekcionističkih barijera izazvalo bi gospodarsku katastrofu i onemogućilo daljnje financiranje velikodušnih socijalnih prava po kojima je europski socijalni model prepoznatljiv, upozorio je.

Neuspjeh da se sačuva konkurentnost europskih gospodarstava također bi mogao potkopati mogućnosti za financiranje socijalne države.

"Ne postoje rješenja koja bi mogla bolje riješiti današnje globalne izazove bez europske integracije nego s njom", kazao je.

Lamy je karijeru gradio prvo u francuskom ministarstvu financija, a potom u Europskoj komisiji. Radoholičar, koji je trčao maratone i poslovne ručkove često zamijenio bananom i kriškom integralnog kruha, brinuo se da Komisija na vrijeme pripremi mnogobrojne zakone o unutarnjem tržištu. Šaljivci su ga prozvali "Dalai Lamy" zbog obrijane glave i asketskog stila života.

Nakon što se 1995. vratio u Francusku kako bi pomogao u spašavanju banke Credit Lyonnais, 1999. je postao europski povjerenik za trgovinu, te je pridonio pokretanju novog kruga globalnih trgovinskih pregovora iz Dohe i na čelu WTO-a u Ženevi proveo punih osam godina.

Tako se našao u pilotskoj kabini globalizacije dok su Kina, Indija, Brazil i druga gospodarstva u nastajanju postavljala izazove za prevlast Europe i Sjedinjenih Država.

Ne krizitirajući izravno predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, Lamy je kazao da je bivši portugalski premijer postavljen na tu dužnost jer su europski čelnici htjeli da oni budu glavni. "On je postavljen namjerno. Nije pao s Mjeseca", rekao je. "Činjenica je da su u ovom teškom razdoblju države članice preuzele stvari u svoje ruke."

Barrosov nasljednik, smatra, trebao bi se vratiti Delorsovoj metodi gradnje konsenzusa između država članica i zastupnika Europskog parlamenta oko jednog ili dva velika cilja za reformu EU-a.

To bi mogla biti uspostava doista jedinstvenog energetskog tržišta, istinska liberalizacija unutarnjeg tržišta za usluge koje čine dvije trećine europskog BDP-a i zapošljavanje, kao i tranzicija na gospodarstvo s niskim emisijima ugljika. "Ja nemam takav projekt i nemam mandat za njegovu pripremu. Ali treba nam upravo takav projekt", poručio je Lamy.