Europska komisija donijela je tri nacrta zakonodavnih akata o kloniranju životinja i o novoj hrani koji će omogućiti pravnu sigurnost u tom području. Dva će prijedloga zabraniti korištenje tehnike kloniranja u EU-u za domaće životinje1 i uvoz tih kloniranih životinja. Stavljanje u promet hrane dobivene od kloniranih životinja također će biti zabranjeno. Tim prijedlozima želi se riješiti pitanje dobrobiti životinja i druga etička pitanja povezana s korištenjem te tehnike. Nacrt zakonodavnog akta o novoj hrani revidira postojeću Uredbu o novoj hrani kako bi se poboljšao pristup nove i inovativne hrane tržištu EU-a i istovremeno održala visoka razina zaštite potrošača.
Tonio Borg, povjerenik EU-a nadležan za zdravlje, izjavio je: "Ove inicijative o kloniranju životinja rješavaju pitanja dobrobiti životinja i percepcije potrošača o hrani dobivenoj kloniranjem životinja na realističan i funkcionalan način. Promjene koje se odnose na novu hranu stvorit će učinkovitiji sustav koji će potrošačima EU-a ponuditi mogućnost širokog izbora prehrambenih proizvoda i osigurati povoljnu okolinu za europsku industriju prehrambenih proizvoda."
Ključni elementi o kloniranju
U EU-u neće se vršiti kloniranje u svrhu uzgoja domaćih životinja i dok god je dobrobit životinja u pitanju, takve se klonirane životinje neće ni uvoziti.
Nacrtom prve Direktive predviđa se privremena zabrana korištenja tehnike kloniranja na domaćim životinjama i zabrana stavljanja na tržište živih klonova životinja te klonova životinjskih embrija. Nacrtom druge Direktive onemogućuje se stavljanje na tržište EU-a hrane kao što su meso ili mlijeko dobiveni od kloniranih životinja.
No kloniranje neće biti zabranjeno u svrhu istraživanja, očuvanja rijetkih pasmina i ugroženih životinjskih vrsta niti za korištenje životinja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i medicinskih uređaja kada je korištenje te tehnike opravdano.
Ključni elementi o novoj hrani
U skladu s nacrtom Uredbe, nova hrana prolazila bi jednostavniji, jasniji i učinkovitiji postupak odobrenja koji bi bio centraliziran na razini EU-a, što bi sigurnoj i inovativnoj hrani omogućilo da brže stigne na tržište EU-a.
Nova hrana termin je koji se uglavnom koristi za hranu koja se nije u znatnoj mjeri koristila u EU-u prije svibnja 1997., tj. prije nego što je trenutačno važeća Uredba stupila na snagu, a posebno za hranu proizvedenu korištenjem novih tehnika i tehnologija kao što su nanomaterijali.
Posebne odredbe predviđene su također za hranu koja se još ne nalazi u prometu u EU-u, ali koja se već sigurno koristi u zemljama koje nisu članice EU-a. Tako bi nastao uravnoteženiji sustav i pozitivna okolina za trgovinu.
Jedno od svojstava tog nacrta zakonodavnog akta je i zaštita inovacija. Prema novom sustavu društvo koje proizvodi hranu koje je podnijelo zahtjev u slučaju inovacije na temelju novog razvoja znanosti dobilo bi odobrenje za prodaju hrane tijekom pet godina tijekom kojih je druga društva ne bi smjela proizvoditi.
Sljedeći koraci
Ostale institucije EU-a, uključujući Europski parlament i Vijeće, razmotrit će Komisijine nacrte zakonodavnih akata i dati svoje mišljenje o njima. Trenutačno se procjenjuje da bi ti nacrti zakonodavnih akata mogli stupiti na snagu najranije 2016.
Kontekst
Kloniranje životinja relativno je nova reproduktivna tehnika životinja. Kloniranje ne uključuje nikakve genetske modifikacije. Klon nije GMO. Tehnika kloniranja ne poboljšava učinkovitost životinje. No uzgajivači bi mogli upotrijebiti kloniranje za povećanje količine reproduktivnog materijala (sjemena ili embrija) posebno vrijednih životinja.
Kloniranje se još ne koristi za proizvodnju hrane. Trenutačno bi za stavljanje u promet hrane dobivene od klonova u EU-u u skladu s Uredbom o novoj hrani bilo potrebno prethodno odobrenje za stavljanje na tržište utemeljeno na znanstvenoj procjeni sigurnosti hrane koju bi napravila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Do sada ni jedan europski ni strani subjekt u poslovanju s hranom nije zatražio odobrenje za stavljanje na tržište hrane proizvedene tehnikom kloniranja.
EFSA je 2008. napravila znanstvenu procjenu rizika od kloniranja i zaključila da nema naznaka o postojanju ikakve razlike u sigurnosti hrane između mesa i mlijeka dobivenih od klonova i njihovog potomstva i onih koji se dobivaju od životinja uzgojenih na tradicionalan način. To je mišljenje potvrđeno 2009., 2010. i 2012.
Istraživači koriste kloniranje za određena istraživanja. Reproduktivni materijal (sjeme i embriji) i hrana (meso, mlijeko) dobiveni od tih klonova ne stavljaju se na tržište.
