Od 9. januara moguće vraćanje viza, zasad nema zahtjeva

Mehanizam koji omogućava hitno vraćanje viznog režima na šest mjeseci zemljama Zapadnog Balkana stupa na snagu 9. januara, ali iz zemalja članica Evropske unije za sada nema posebnog zahtjeva da se to učini, rečeno je u Evropskoj komisiji u Briselu. Predstavnik za štampu u EK Mikele Cherkone rekao je 8. januara da "nije bilo novog razvoja u posljednje tri nedjelje". Ranije je više članica EU iskazalo zabrinutost zbog priliva "lažnih azilanata" ili državljana zemalja Zapadnog Balkana koji i na druge načine zloupotrebljavaju mogućnost da bez viza ostaju do tri mjeseca u šengenskoj zoni EU.

Cherkone, portparol evropske komesarke za unutrašnje poslove Sesilije Malmstrem, ukazao je na to da je više članica godinama upozoravalo da ima problema u vezi s tim i da se to mora riješiti, ali posljednjih mjeseci i nedjelja nema neke posebne promjene.

Po njegovim riječima, stanje je isto, neke zemlje članice su i dalje vrlo zabrinute, "jer izgleda da nema odlučnijeg smanjenja" broja lica sa Zapadnog Balkana koja neosnovano traže azil ili zloupotrebljavaju bezvizni režim.

"Evropska komisija to stalno prati preko svog sistema procjena i nadzora koji je i uspostavljen da se tačno zna kakva je situacija i kakva su kretanja s tim u vezi", istakao je Cherkone.

Belgijske vlasti su prije dva dana objavile da je ukupan broj tražilaca azila iz trećih zemalja smanjen za četvrtinu u 2013. godini.

Po izvorima Komisije, jedino u Njemačkoj je došlo do vidnog porasta broja "lažnih azilanata", budući da je u Njemačkoj odlukom Vrhovnog suda vraćen raniji sistem finansijskih i drugih povlastica za tražioce azila koji u toj zemlji mogu ostati do šest mjeseci.

Savjet ministara EU i Evropski parlament su početkom decembra 2013. godine usvojili mehanizam za privremeno vraćanje režima viza zapadnobalkanskim i svim trećim zemljama u "specifičnim situacijama", ako bi došlo do "naglog porasta neregularnog priliva pridošlica ili neosnovanih zahtjeva za odobravanje azila".

Ta odluka o uspostavljanju mehanizma, "zaštitne odredbe", objavljena je 20. decembra u Službenom listu EU i poslije dvadeset dana, a to je 9. januara, stupa na snagu, a tiče se situacije kada bi bio ugrožen javni red ili bezbjednost država EU.

Hitna mjera ukidanja bezviznog režima na šest mjeseci nekoj zemlji može uslijediti i u slučaju nepoštovanja ugovora o readmisiji, odnosno masovnijeg odbijanja zahtjeva EU da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji bi zloupotrijebili bezvizni režim, navedeno je u obrazloženju odluke Savjeta ministara EU i EP.

Evropska komisija, na prijedlog jedne ili više država EU, ovlašćena je da procijeni da li državljanima neke zemlje treba ponovo tražiti vize za ulazak na šengenski prostor Unije.

Hitno stavljanje van snage postojeće uredbe EU o stavljanju zapadnobalkanskih i drugih zemalja na "bijeli šengenski spisak" može uslijediti samo "kao poslednja mjera" i Evropska komisija "mora imati na umu i posljedice po spoljne odnose EU i njenih članica sa zemljom na koju bi se to primjenilo".

U odluci koju je objavio Službeni list EU se kaže da "mehanizam za privremeno ukidanje" bezviznog režima može uslijediti "u hitnoj situaciji, kad je nužna hitna reakcija da bi se otklonile nevolje s kojima je suočena bar jedna država članica EU, a vodeći računa o sveukupnom uplivu te hitne situacije na Uniju u cjelini".

Takođe se navodi da "bitan porast" broja lica koja zloupotrebljavaju bezvizni režim znači da "prevazilazi prag od 50%", a može biti i manji porast ako Evropska komisija procijeni da se to mora primjeniti na zahtjev neke države članice EU.

Prema "zaštitnoj odredbi", mehanizam hitnog vraćanja viza može biti primjenjen "kada neka zemlja članica EU bude tokom šest mjeseci suočena s jednom ili više dobro utvrđenih okolnosti, vezanih za državljane trećih zemalja, koje dovode do vanredne situacije i koju ta članica nije u stanju da sama otkloni".

Tad, stoji u mehanizmu, "zemlja članica može zatražiti od Evropske komisije da na kraće razdoblje privremeno stavi van snage bezvizni režim za dotičnu zemlju" čiji državljani krše sporazum o ulasku bez viza na teritoriju EU.

"To privremeno ukidanje može biti primenjeno kao posljednja mera" i kad se poređenjem istog razdoblja prethodne godine ustanovi da je došlo do naglog porasta broja 'lažnih azilanata', ulazaka građana trećih zemalja u EU na neregularan način, odnosno kad u većem broju bivaju odbačeni zahtjevi EU za readmisiju, povratak lica koja krše bezvizni režim", dodaje se u usvojenoj zaštitnoj odredbi.

EurActiv.rs/Beta