Bruxelles kažnjava Hrvatsku, prijeti 1,8 milijuna eura kazne!

Službena procedura počela je kad je hrvatskoj Vladi 22. srpnja odaslano pismo iz Bruxellesa, potvrdila je Večernjem listu glasnogovornica Uprave za energiju Nicole Bockstaller. Kazna za neispunjavanje obveza doseže i 1,8 milijuna eura godišnje.

Ta bi kazna dobrano mogla nagristi domaći proračun, dok – s druge strane – iz onog europskog ne povlačimo dovoljno novca. No, kad već iskorištenost fondova nije velika, je li barem hrvatski utjecaj? Sada sjedimo za velikim stolom, slikovito se izrazila ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić govoreći o hrvatskom članstvu u EU. Naravno, to podrazumijeva da zaista netko od ministara i sjedi – što nije bio slučaj prošlog petka kad ministrica, bez objašnjenja, nije otišla na sastanak ministara vanjskih poslova o Ukrajini i Iraku. No, i kada su tamo, koliko se njihov stav čuje?

Hrvatska u Vijeću EU nije ni jednom pri donošenju zakona i glasovala protiv ili bila suzdržana. Hrvatska je na sve odluke dodala tek sedam formalnih izjava, kako se nazivaju zabilješke kojima se država ograđuje ili stavlja zamjerku na odluku iako je prihvaća, a i one su tehničke prirode, poput pogrešnog prijevoda na hrvatski. Englezi političare koji uvijek glasuju za derogativno zovu "Yes man", kimavac ili povlađivač – Hrvatska je bez pogovora kimnula glavom na sve prijedloge, kaže statistika grupacije VoteWatch. Ne treba preuveličavati, ali ni umanjivati utjecaj Hrvatske – jest malena, ali su i manje države, poput Slovenije, uspjele izboriti iznimke koje njima idu u korist, posebice ako traže saveznike s istim interesima, što Hrvatska ne čini.

"Hrvatska je nevidljiva u Bruxellesu", kažu diplomati iz EK:

"Ministri, s iznimkom Vesne Pusić, te drugi dužnosnici ne raspravljaju na sastancima i nemaju jasne stavove", kažu.

Stajališta za sastanke tajna su za javnost, no države o njima raspravljaju prije sastanaka.

"Države koordiniraju stajališta. Kad kontaktiramo hrvatsko ministarstvo koje treba pripremiti stajališta o nekoj temi, redom kažu "nemamo još ništa".

"Od Hrvatske je nemoguće dobiti stav", tvrdi jedan strani diplomat.

Opće je mišljenje da Hrvatska nema dovoljno ljudi koji poznaju rad Unije. Onda je teško očekivati da ministri budu informiraniji. Ponekad njihove izjave otvaraju mjesta sumnji da uopće znaju kako funkcionira Unija. Dosta je zbrke – vidjeli smo i pri tumačenju tzv. lex Perković, u petljanju može li Hrvatska ili ne tražiti pomoć za poplave, zatim u prvim izjavama ministra Jakovine o naknadi štete poljoprivrednicima zbog sankcija kad im je savjetovao da traže tržište u EU, a prije su iz Bruxellesa javili da mole poljoprivrednike da smanje plasman, za što će dobiti odštetu... Ako političari ne poznaju Uniju, nastradaju građani.