Inovativni projekti grad Beč održavaju na vrhu liste pametnih gradova

Grad Beč, koji je već sada na vrhu liste svjetskih "pametnih gradova", bi do 2050. trebao smanjiti promet automobilima na manje od 15 posto, generirati 50 posto energije iz obnovljivih izvora i iznad 50 posto povećati površine pod zelenilom.

Ovo su samo neki od ambicioznih ciljeva koji su postavljeni okvirnom strategijom razvoja grada Beča ''Smart City Wien'', usvojenom u lipnju ove godine, koja ocrtava pravce razvoja grada do 2050.

Ono što je odlikuje je inovativnost kojom se tretiraju prioritetana pitanja kao što su energija, mobilnost, izgradnja zgrada i infrastruktura. Eko tramvaji, model solarnih panela u kojima participiraju građani, e-automobili i bicikli (e-car , e-bike sharing)samo neki od modela koje će građani Beča u budućnosti imati sve veći pristup, a koji vode do čistijeg okoliša i smanjenja emisije CO2.

Tako da za razliku od naših gradova Bečlije već otprilike znaju u kojim pravcima će se razvijati njihov grad i to 40-tak godina unaprijed.

''Radi se o dugoročnoj strategiji i očekujemo da se kroz nju sektorske strategije kao što je mobilnost, zaštita okoline i dr. stave na pravi kolosijek. Ovakav sveobuhvatan projekt do sada nismo imali. Gledamo na te teme cjelovito i tako ih planiramo, a ne po sektorima'', kaže za ekapija.ba Lukas Stockinger, komunikacijski službenik agencije Smart City Wien.

Ističe da su paralelno radili projekte 'svjetionike' koji su sa jedne strane biti motivirajući za poduzetništvo te bili zasnovani na suradnji grada, poduzeća, odnosno obrazovnih institucija.  

Dodaje da su pilot projekti kao eko tramvaji, solarne elektrane koje se realiziraju uz participaciju građana....(takozvani projekti ''svjetionici') već realiziraju i trebali bi pokazati sve nedostatke i prednosti takvog pristupa.

''Što se tiče prometa cilj nam je da građani sami pređu sa korištenja automobila na druge atraktivnije ponude kao što je e-bicikli, e-automobili, javni prijevoz i da time smanjimo motorizirani promet u gradu", kaže za ekapija.ba Stockinger.

Ovo je za njih jedan od najvećih izazova jer, navodi, ne može uprava grada narediti restriktivnim odlukama prelazak sa automobila na neka druga prevozna sredstva koja manje ispuštaju CO2, nego to mora poduprijeti samo stanovništvo.

Mjere kako bi se to moglo ostvariti su izgradnja intermodalne pruge, dobre mreža javnog prijevoza, izgradnja i ponuda bike i car sharinga, stvaranje zona za šetnju kao što je, recimo, već urađeno na Mariahilferstrasse u centru Beča koja je već zatvorena za automobile i koja je primjer kako gradska uprava postepeno razvija drugačije razmišljanje kod građana.

GRAĐANIMA PONUDITI DOBRE ALTERNATIVE

Stockinger naglašava da ne žele nešto zabraniti građanima te da su svjesni da te alternative koje se nude moraju biti tako dobre da ljudi sami od sebe više ne žele koristiti automobile. ''To je sigurno dosta emocionalna tema jer se automobil povezuje sa slobodom, ali se kod mladih generacija vidi da su već počeli razmišljati na drugačiji način'', kaže nam on.

Navodi primjer Pariza gdje je recimo model "car sharinga", koji je u početku bio primljen dosta kritično, ali se onda ispostavilo da su ga počeli koristiti najviše oni slojevi stanovništva koji imaju slaba primanja kao što su mladi, studenti.

Navodi da okvir svega čini okvirna strategija  a u sklopu nje je master plan za promet koji sadrži dosta detaljnijh mjera za ostvarivanje pojedinih stručnih projekta.

Što se tiče Smart City Wien kada se gleda globalno tu se mogu preopoznati dva velika izazova i to na lokalnoj i regionalnoj razini a to je ta rastuća urbanizacija i sa druge strane klimatske promjene. Također porast broja stanovnika koji Beč očekuje u narednim godina je jedan od faktora zašto se krenulo ovim pravcem.

U novom dijelu grada u koji su se već uselili prvi stanovnici pod nazivom Aspern, navodi Stockinger, nastoje iskušavati pojedina rješenja i učiti na greškama koje ustanove prilikom primjene i prije nego ih počnu primjenjivati  na području čitavog grada.

Sigurno je da je Aspern nešto gdje će se nove stvari isprobavati i učiti na greškama i dobrim primjerima koji ćemo se unijeti u strategiju. Možemo reći da je to jedan svjetionika o kojima sam govorio, navodi on.

Ono što se tamo primjenju je sadržano u strategiji. Neke stvari se svjesno iskušavaju npr. da se svjesno nudi manje parkirnih mjesta ali da se sa druge strane nude druge alternative kao što je dijeljenje bicikala. Na ovaj način nastoje videjeti što će građani više prefereirati. 

INOVATIVNI PROJEKTI KOJI SE VEĆ REALIZIRAJU U BEČU

Inovativni projekti koji se već realiziraju u Beču su projekt open government data, solarna elektrana u kojoj participiraju građani, ekološki tramvaj, bečka model regija...

Što se tiče solarnih elektrana tu se radi se o model u kojem građani kupovinom panela sudjeluju u povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Do sada je iskazan veliki interes za ovim vidom ulaganja i oni su čim su pušteni u prodaju rasprodani u roku od 24 sata.

Što se tiče ekološkog tramvaja. To je istraživački projekt kojeg zajednički vode Tehnički univerzitet u Beču, kompanija zadužena za javni gradski prijevoz -Bečke linije, Simens i neke druge tvrtke. Ovim projektom se želi testirati energetska štedljivost tramvaja. "Već je urađena test vožnja, a sada se radi strategija kojom će se on razvijati i staviti u funkciju'', navodi Stockinger.

Open government data (OGD) je strategija Beča čiji je cilj osigurati javnosti i poduzećima informacije koje su u posjedu javne uprave kako bi ih onda oni mogli koristiti za razvoj različitih aplikacija. Inače, gradovi i građani širom svijeta otkrivaju moć otvorenih podataka –javnih podataka i informacije koje su dostupne od vlade i drugih izvora koje mogu pomoći riješiti civilne probleme i otvoriti nove poslovne mogućnosti.

Objavljujući podatke o prometu, turizmu, obrazovanju, zdravstvu i dr., lokalna vlada pruža mogućnost razvoja aplikacija organizacijama civilnog društva i drugima koji onda na inovativne načine mogu naći rješenje gradskih problema.

Što se tiče projekta ''Beč kao ogledna regija'' radi se o suradnji između bečkih komunalnih poduzeća i tehničkog univerziteta i instaliranju e-stanica za punjenje e-automboila i e-bicikala. Kako saznajemo već postoje 344 takve stanice i na taj način se već pripremaju za budući povećani promet i korištenje ovih elektro vozila.

Suradnja komunalnih poduzeća i obrazovnih institucija  Pored energetike i mobilnosti Stockinger ističe još jedan inovativan projekt u području obrazovanja. To je projekt kojeg realiziraju komunalna poduzeća grad Beča i Tehnički univerzitet u Beču. Naime, koncipiran je tako da će doktoranti sa deset doktorskih radova obraditi  teme koje se tiču Smart City Wien kao što je mobilnost, vizualizacija, izgradnja zgrada i koji će nakon tri godine prezentirati rezultate tih svojih radova.   ''To je to jedan dio projekta Smart City. To je nešto što se radi na području istraživanja i obrazovanja i  jednistveno je u Europi'', navodi on. Inače, pametni gradovi se fokusiraju na korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kako bi bilo još inteligentniji i učinkovitiji u korištenju resursa, što rezultira smanjenjem troškova i uštedom energije. Time se osigurava poboljšano pružanje usluga i kvalitete života, a potiče se razvoj zelene ekonomije.

Danijela Kozina