Bloomberg: Hrvatska među 10 najspornijih ekonomija u 2016.

Prema procjenama ekonomista koje je anketirao Bloomberg, Hrvatska je među 10 ekonomija u svijetu s najmanjim rastom gospodarstva u 2016. godini.

Ekonomisti iz Bloombergovog istraživanja analizirali su 93 ekonomije svijeta te za Hrvatsku procjenjuju rast od 1,1 posto, uz vjerovatnost ponovnog odlaska u recesiju od 22 posto.

Hrvatska je ove godine izašla iz šestogodišnje recesije. BDP Hrvatske porastao je u trećem kvartalu 2015 za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., te je to najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja 2008. godine, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto.

Svjetska banka Hrvatskoj u 2015. predviđa povećanje rasta za 1,5 posto i nastavak oporavka u 2016.-2017., u prosjeku za 1,9 posto.

Iako se gospodarstvo budi iz kome, problem je što je tokom krize nagomilan ogroman javni dug, tako da stope rasta koje sada ostvarujemo nisu dovoljne ni za plaćanje kamata.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem kolovoza 2015. dug opće države iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 86,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu.

U odnosu na kolovoz 2014. godine, javni dug je za čak 16,3 milijardi kuna viši što predstavlja rast od 6 posto godišnje. Kamate iznose oko milijardu kuna mjesečno.

Ekonomisti vodećih banaka u analizi koju je objavila Hrvatska udruga banaka, krajem prošle godine, upozorili su da je ovo jedna od zadnjih godina u kojoj hrvatske vlasti imaju vremena samostalno srediti stanje javnih financija i provesti reforme za modernizaciju gospodarstva.

"Određeni (mali) prostor za rast javnog duga koji neće narušiti stabilnost javnih financija i financijskog sustava i dalje je otvoren. Međutim, treba primijeniti da je rast spor i krhak zbog strukturnih problema. Nije dovoljno snažan da ozbiljnije smanji nezaposlenost. Ugušen je dugogodišnjim deficitima koji su javni dug i otplate kamata doveli do razina koje guše brži gospodarski oporavak.

Stoga je sljedeća godina zadnja (ili jedna od zadnjih) godina u kojima hrvatske vlasti još imaju vremena samostalno provesti fiskalnu prilagodbu i strukturne promjene u cilju modernizacije hrvatskoga gospodarstva", stajalo je u analizi HUB-a.

Na vrhu Bloombergove ljestvice 10 najsporijih gospodarstava našla se Venezuela. Niske cijene nafte teško su pogodile tu zemlju, koja se već ranije bila u teškim ekonomskim problemima, visokom inflacijom, a javljale su se čak i nestašice osnovnih proizvoda.

Pri vrhu je i Grčka, koja ima slične probleme kao i Hrvatska - grca u dugovima.

Rusija je također u problemima zbog niskih cijena nafte, o kojoj im ovisi pola prihoda državnog proračuna. Među deset najsporijih ekonomija našla se i Finska, čije gospodarstvo trpi zbog izloženosti ruskom tržištu, dok Švicarska ima problema s održavanjem rasta zbog snažnog franka.