Istok EU u strahu zbog britanskog referenduma

Članice EU u njenom centralnom i istočnom dijelu, poput Poljske ili Rumunije, strahuju da bi Brexit imao vrlo negativne posljedice po njih. I to ne samo na planu privrede ili migracije stanovništva.

Nakon proširenja EU ka istoku Evrope velika Britanija je bila jedna od prvih zemalja koja je svoje tržište rada otvorila radnicima iz novih zemalja članica. To je jedan od razloga zašto su tokom proteklih godina upravo iz tih zemalja ka "Ostrvu" otišli brojni akademici i stručnjaci. U 2014. godini neto-broj useljenika u Veliku Britaniju (broj useljenika umanjen za broj onih koji su se iselili) dostigao je 330.000. Većina ih je stigla iz Poljske. U Velikoj Britaniji trenutno živi milion Poljaka. Iz Bugarske i Rumunije je stiglo 200.000 ljudi. Upitno je da li će i nakon mogućeg "Brexita" biti dozvoljeno državljanima zemalja EU da se bez problema nastane u toj zemlji.

"Brinemo se da bi Brexit mogao da donese ograničenja prava za radnike iz Poljske. Možda će od nekih od njih biti zatraženo da napuste tu zemlju", kaže Dariusz Rosati, član Evropskog parlamenta i bivši poljski šef diplomatije. On misli da se u Londonu već mogu čuti signali da bi to moglo biti tako. U svakom slučaju, pravni status radnika iz istočnoevropskih zemalja u Velikoj Britaniji bi u slučaju Brexita bio upitan.

Poslanik Evropskog parlamenta iz Bugarske Andrej Kovačev tvrdi da radnici i studenti iz zemalja EU koji se trenutno nalaze u Velikoj Britaniji nemaju čega da se plaše. Za one koji tek žele da krenu put "Ostrva", stvari stoje drugačije. To vjeruje i poslanik iz Grčke Militiadis Kirkos. To je u svakom slučaju loša vijest za brojne Grke. Sve više građana ove krizom pogođene države traži posao u Velikoj Britaniji. Najmanje 41.000 njih se iselila od izbijanja krize 2010. godine. Osim toga, ovo je omiljena država koju za studiranje biraju mladi iz grčke srednje klase.

Velika Britanija kao omiljeni partner

Za Evropljane sa istoka kontinenta Britanija je mnogo više od omiljenog mjesta za rad i studiranje - ona je i politički partner. Prvenstveno Poljska ima tradicionalno dobre odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom i ima sličnu predodžbu o tome kako izgleda dinamična privreda. Ta predodžba je drugačija od one koju imaju Francuska ili južnoevropske države, kaže Dariusz Rosati.

Da li je dobro razumijevanje s Britancima povremeno u suprotnosti sa njemačko-poljskom saradnjom? Rosati tvrdi da se, za Poljake, ne radi o tome da se Njemačka zamijeni Velikom Britanijom. Poljskoj su obje ove države potrebne kao partneri.

Da britanski liberalni pogledi na privredu u doba kriza nailaze na odobravanje, potvrđuje i David McAlister, evropski poslanik iz Njemačke škotskog porijekla: "Britanci su uvijek bili pouzdan partner kada je riječ o poboljšanju konkurentnosti evropske privrede u svijetu."

Ipak, nije sve u privredi. London ima posebnu ulogu kada je riječ o sigurnosti, pa bi za istočnu Evropu Brexit predstavljao bolan gubitak. Bez Velike Britanije bi evropska odbrambena politika bila što i eurozona bez Njemačke. Jedan od glavnih razloga za to je što Britanci imaju najveće izdatke za vojsku od svih zemalja EU.

"S obzirom na prijetnje sa istoka, odnosno na neuračunljivu politiku Rusije, Brexit bi veoma oslabio EU", napominje bivši poljski šef diplomatije Rosati.

Grčka kao sljedeći kandidat za izlazak iz EU?

Važeći ugovori predviđaju da u slučaju napuštanja EU jedne zemlje postoji rok od najmanje dvije godine u kojem taj proces mora da se reguliše novim sporazumima. Neželjena posljedica bi bila da bi izlazak Velike Britanije mogao da probudi debatu o izlasku i u drugim zemljama "ukoliko evropsku politiku prepustimo populistima", navodi Andrej Kovačev. Da li bi se to moglo desiti u Grčkoj? Grci su već tokom protekle godine imali sporan referendum o evropskoj politici koji je raspisao premijer Tsipras. "Vjerujem da je kod vlade u Atini u međuvremenu zavladao razum", kaže parlamentarac Kirkos. On vjeruje da pravi test za budućnost Evrope ne bi bila Grčka, nego Francuska ukoliko Marine Le Pen bude imala uspjeha na predsjedničkim izborima u toj zemlji koji se održavaju 2017.

Uz sve ove brige David Mc Allister je ipak relativno opušten. On vjeruje da će na kraju ipak prevladati britanski "common sense" - zdrav razum. Na kraju krajeva, svi privredni argumenti govore u prilog tome da je Britaniji bolje u EU, nego izvan nje. A bez obzira na to kakav bio ishod referenduma 23. juna "moraćemo voditi temeljnu debatu o budućnosti Evrope", ukazuje David Mc Allister.