Balkan neće uskoro u Evropsku uniju

Potpuna euroatlantska integracija zapadnog Balkana neće se desiti uskoro, što je bila i poruka samita Evropske unije i država zapadnog Balkana 2018. godine, ali evropski lideri prepoznaju strateški značaj "dijela evropske slagalice" koji nedostaje, navodi se u Minhenskom sigurnosnom izvještaju za 2019. godinu, prenosi agencija Tanjug.

U dijelu izvještaja koji se bavi analizom zapadnog Balkana ocjenjuje se kako je regija i dalje "ranjiva", a kao primjer "krhke stabilnosti" navodi se kako je Kosovo u decembru, suprotno želji NATO-a, odlučilo formirati svoju Vojsku, na šta je Srbija, kako se tvrdi, odgovorila prijetnjom oružane intervencije.

U izvještaju su predstavljene i ankete o EU koje je provelo Vijeće za regionalnu saradnju - RCC.

Po pitanju datuma pristupa EU-a u Srbiji je približno 32 posto izjavilo kako ne očekuju da će se Srbija ikada pridružiti Uniji, dok 20-ak posto ispitanika vjeruje kako će se Srbija pridružiti evropskom bloku do 2025. godine. Među ispitanicima 17 posto njih smatra kako je veća vjerovatnoća da će se članstvo realizirati do 2030. godine.

Najmanje zastupljen odgovor - da će se Srbija pridružiti EU do 2020. godine - dalo je pet posto ispitanih. Međutim, 29 posto ispitanika u anketi RCC-a smatra kako će pristupanje EU poboljšati život u Srbiji, a 39 posto smatra da će stvari ostati onakve kakve jesu.

Najmanji broj ispitanika, 22 posto, vjeruje da članstvo Srbije u EU neće donijeti boljitak građanima. Po pitanju datuma pristupa EU, ispitanici su se na nivou regije u većini izjasnili kako ne očekuju da će njihove države ikada pristupiti Uniji (27 posto). Međutim, slika nije u potpunosti pesimistična, jer je 24 posto ispitanika reklo da očekuju članstvo do 2025. godine.

Kao mogući problem izvještaj navodi i bojazan od porasta etničkih tenzija u Bosni i Hercegovini zbog imenovanja Milorada Dodika za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ističe se kako su građani regije izrazili svoje nezadovoljstvo kroz proteste, dok uglavnom mladi masovno napuštaju zapadni Balkan.

Zaključak je Minhenskog sigurnosnog izvještaja za tekuću godinu da Kina i Rusija, kao i drugi igrači, pojačavaju kako svoj utjecaj, tako i negativna dešavanja u regiji.

Rusija je, kako se navodi, "tradicionalni" igrač u regiji, ali sada zapadni Balkan vidi kao dio "velike igre", koja može omesti i oslabiti EU.

Zvanična Moskva je u mnoštvo navrata optužena da poduzima mjere koje za cilj imaju destabilizaciju zapadnog Balkana, uključujući i poticanje na etničke konflikte.

Dio propagande, kako se navodi, predstavlja i antizapadna propaganda, koja za cilj ima povećanje nezadovoljstva građana prema EU.

Evropska komisija je 2018. godine prihvatila novu strategiju za regiju, koja zapadni Balkan posmatra kao "geostratešku investiciju".

NATO i EU sada aktivno rade na borbi protiv ruske propagande, a Unija je već pokrenula više programa o povezanosti, koji će se takmičiti sa sličnim kineskim programima.

U izvještaju se navodi kako će tekuća godina pokazati da li zapadni Balkan i dalje vjeruje u evropsku budućnost.