Europa jača diplomatiju kako bi zaštitila gospodarstvo od Kine

Europska unija pokušava osmisliti defenzivniju strategiju prema Kini te diplomatskim putevima pokušava ograničiti sposobnost Pekinga da kupuje strateški važne tvrtke u Europi, njenom najvećem trgovinskom partneru, otkrivaju službenici i diplomati.

Usprkos tome što će skupom dominirati nadolazeći izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, europski čelnici će summit 21. marta iskoristiti kako bi razgovarali i o politici prema Kini, po prvi put u mnogo godina. Dio je to niza susreta na najvišoj razini koji se održavaju uoči posjeta kineskog predsjednika Xija Jinpinga Italiji i Francuskoj i europsko-kineskog summita 9.aprila.

Ubrzanje diplomatskih aktivnosti, što uključuje posebne odbore europskih izaslanika, stručnjaka i ministara vanjskih poslova, pokazatelj je preispitivanja kinesko-europskih odnosa nakon desetljeća trgovinskog rasta i dobre volje između Bruxellesa i Pekinga koja je bila u kontrastu s agresivnijim pristupom Sjedinjenih Država.

Europski optimizam pretvorio se u frustraciju zbog sporosti Kine u otvaranju svog gospodarstva, rastom kineskih akvizicija u ključnim sektorima, američkog pritiska za izolacijom Kine zbog straha od špijunaže i dojma u Bruxellesu da Peking nije ispunio svoje obećanje zauzimanja za slobodno tržište i globalizaciju.

Četiri istaknuta europska diplomata i dužnosnika koji su u bliskom kontaktu s Kinezima ističu kako gube nadu oko poslovnih pitanja koja godinama stoje na mjestu, poput pregovora o posebnom sporazumu o poticanju investicija o kojem se razgovara već više od desetljeća.

"Kinezi kažu sve prave stvari, no kad dođe vrijeme za donijeti odluku, oni odgađaju i odgađaju ", tvrdi jedan dužnosnik EU-a i navodi primjer prekršenog roka iz listopada kad je Kina trebala finalizirati dogovor kojim je trebala prihvatiti europski sustav zaštite imena prehrambenih proizvoda.

Kina je odustala i od sporazuma u sklopu kojeg je trebala investirati u europski infrastrukturni fond vrijedan nekoliko milijardi eura.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lu Kang u petak je rekao novinarima da se Kina nada da će Europa i dalje pružati "pravedno, ispravno, nediskriminirajuće okruženje" za kineske tvrtke.

Kinesko-europska trgovina dnevno bilježi preko milijardu eura razmjene, što Europu čini najvećim trgovinskim partnerom Kine, dok je ta država na drugom mjestu iza SAD-a kao tržište za europska dobra i usluge.

No kineske trgovinske barijere puno su veće od europskih u gotovo svakom gospodarskom sektoru, pokazalo je istraživanje tvrtke Rhodium Group iz New Yorka i njemačkog Instituta Mercator za kineske studije. Kineske investicije u EU puno su veće od europskih investicija u Kini u većini industrija, tvrde te dvije grupacije.

Prije dvije godine se činilo da politika "Amerike na prvom mjestu" predsjednika Donalda Trumpa ujedinjuje Europu i Kinu, posebice nakon Xijeve obrane otvorene trgovine na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Europljani sada shvaćaju da promjena stila kineske politike nije dovela do manje protekcionizma Pekinga.

EU tvrdi da se kineska inicijativa razvoja industrija visoke tehnologije, prozvana "Proizvedeno u Kini 2025.", temelji na ilegalnoj državnoj potpori i subvencijama koje prijete europskoj industriji. Kina odbacuje te optužbe.

Na summitu ovog mjeseca europski čelnici najvjerojatnije će raspravljati je li ostvariva zabrana Huaweijevih mobilnih mreža nove generacije, iako je rasprava u europskim prijestolnicama u ranim fazama.

Huawei je najveći svjetski proizvođač telekomunikacijske opreme, suočen s propitivanjem zapadnih država zbog povezanosti s kineskom vladom i američkih optužbi da omogućava špijunažu, zbog čega Washington poziva na bojkot njegove tehnologije.

"Niko u EU ne želi izolirati Kinu. No moramo se bolje opremiti protiv države koja je u nekim područjima postala strateški rival", ističe europski diplomat.

Kineski premijer Li Keqiang trebao bi sudjelovati na summitu u Bruxellesu u travnju i tamo pozvati na pravedan odnos prema Kini u trgovini i investicijama. Li će kasnije tog mjeseca u Hrvatskoj održati summit s 16 čelnika središnjih i istočnih članica EU-a i nekoliko država izvan tog bloka.