Arapski resorti u ilegali

Zahvaljujući slabostima sistema kontrole gradnje i blagim kaznama, strani investitori u Sarajevu i okolini bez dozvola grade najmanje pet naselja.

Arapski ulagači su 2018. godine naočigled vlasti u sarajevskoj općini Ilijaš ilegalno izgradili veliko stambeno naselje, namijenjeno bogatim kupcima s Bliskog istoka.

Iako su prekršili zakone o gradnji koji propisuju rušenje bespravnih objekata, novčane i zatvorske kazne, vlasnici ovog naselja su prošli samo sa usmenom opomenom lokalnih vlasti. Radovi su zaustavljeni tek kada su podigli većinu planiranih vila.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je otkrio da je u Sarajevu i okolini, na ukupno 133.000 kvadratnih metara, bespravno građeno najmanje pet naselja arapskih i turskih investitora. Oni su iskoristili slabosti domaćeg sistema, ignorišući naredbe o prekidu radova i rušenju objekata. Općine izbjegavaju da ih same uklanjaju jer troškove rušenja kasnije ne uspijevaju naplatiti od investitora. Sudski procesi protiv nelegalnih graditelja su rijetki, a i oni završavaju presudama sa minimalnim novčanim kaznama.

U pojedinim općinama tvrde da se investitori ovako ponašaju jer su ih domaći savjetodavci ubijedili da će njihovi resorti biti naknadno legalizovani. Međutim, legalizacija nije moguća od 2017. godine kada je u Kantonu Sarajevo (KS) donesen novi zakon o prostornom uređenju.

Arapsko rezidencijalno naselje iznad centra Ilijaša izgrađeno je bez dozvola (Foto: CIN)

 

Čekajući legalizaciju

Općina Ilijaš je na zahtjev „Bosnian International for Tourism (B. I. Tourism)“ iz Sarajeva, firme koja je u vlasništvu Kuvajćanina, u novembru 2017. godine usvojila Regulacioni plan za Apartmansko naselje „Sovrle“. Planom je predviđena izgradnja 47 stambenih objekata, udaljenih oko kilometar od središta općine. Međutim, investitori su počeli graditi bez građevinske dozvole, a u Općini tvrde da je nisu ni tražili.

Općinski građevinski inspektor Vahid Hadžiabdić je u maju 2018. godine došao na gradilište i usmeno naredio firmi „B. I. Tourism“ da prekine gradnju.

"Međutim, najvjerovatnije, pošto sam otišao na godišnji odmor, oni su to vrijeme iskoristili. Uglavnom, od planiranih 47 objekata izgrađeno je 37“, kaže Hadžiabdić.

Novinari CIN-a su u septembru prošle godine posjetili resort u Ilijašu. U naselju nije bilo ni mašina ni radnika, ali su skoro svi objekti bili pokriveni krovom, dok su na nekima postavljene i fasade, prozori i vrata.

Prema Zakonu o inspekcijama KS, inspektor je bio dužan napraviti zapisnik i donijeti rješenje o zatvaranju gradilišta i rušenju objekata. On to tada nije uradio niti je podnio prekršajnu prijavu protiv investitora.

"Ali, da sam znao šta će biti… Ono, što se kaže, malo se čekalo da se vidi hoće li biti odluke o legalizaciji", objašnjava Hadžiabdić svoje propuste.

On je zapisnik napisao tek 16 mjeseci kasnije, kada su se novinari CIN-a počeli raspitivati o ovom naselju. O nelegalnoj gradnji je obavijestio i načelnika Ilijaša Akifa Fazlića koji je s prozora svoje kancelarije mogao svjedočiti nelegalnoj gradnji. On odgovornost prebacuje na inspektora.

"Da je bio dovoljno angažiran, vjerovatno ne bi došlo do ovoga. Ali, eto, došlo je", objasnio je Fazlić. On nije siguran šta će biti sa ovim naseljem.

"Ja sam inspektoru dao nalog da sagleda stanje i vidjet ćemo dalje". Kaže da prihvata i svoj dio odgovornosti, ali se sankcije za odgovorne za sada ne naziru.

Načelnik Ilijaša Akif Fazlić mogao je ilegalnu gradnju pratiti s prozora svog ureda (Foto: CIN)

Intima za bogate

Ni inspektori sarajevske Općine Stari Grad nisu zaustavljali preduzeće „Caphy International“ iz Sarajeva kada je ljetos u naselju Hladivode nelegalno podizalo „Saraya Resort“. Ova je firma u vlasništvu državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema urbanističkom projektu, na Hladivodama je trebalo biti izgrađeno naselje sa 93 vile, šest zgrada, hotelom i džamijom.

"Inače su ta rezidencijalna naselja čuvana gdje, u suštini, ljudi sa boljim imovnim stanjem kupuju intimu", kaže Amela Kulaglić-Herco, pomoćnica načelnika za urbanizam Općine Stari Grad.

Općina je naredila firmi „Caphy International“ da prvo sanira zemljište jer je riječ o aktivnom klizištu.

Inspektori tvrde da su za godinu dana osam puta kontrolisali gradnju, a predstavnici Općine su u julu 2019. godine uvjeravali novinare CIN-a da se u ovom naselju sve odvija u skladu sa zakonom. Istovremeno, investitori su gradili 27 vila iako Općini nisu dostavili dokaz o sanaciji klizišta. Već do oktobra je deset vila imalo krov, a ostale su bile u različitim fazama izgradnje.

Budući da je ova gradnja promakla inspektorima, načelnik Starog Grada Ibrahim Hadžibajrić je pokrenuo disciplinske postupke protiv svoje pomoćnice za inspekcijske poslove i inspektora kojima su smanjene plate.

Inspektori su početkom oktobra 2019, pred kraj građevinske sezone, donijeli rješenje o zatvaranju gradilišta zbog nelegalne gradnje. Investitoru je naloženo da sruši šest izgrađenih objekata. Pošto je „Caphy International“ do sredine novembra srušio samo tri kuće, Općina je izdala prekršajne naloge u iznosu od 91.500 KM.

Predstavnici firme su u dva navrata obećavali novinarima CIN-a da će razgovarati o gradnji, ali obećanja nisu ispunili.

Općinski građevinski inspektor Vahid Hadžiabdić je nakon kontole ilegalne gradnje u Ilijašu otišao na godišnji, a građevinci su nastavili po starom (Foto: CIN)

Trebala biti Dema, a sada je nema

To nije bio prvi slučaj nelegalne gradnje turističkih naselja u Starom Gradu. Na padini udaljenoj nekoliko stotina metara od „Saraya Resorta“, u naselju Emirovica na parceli od oko 30 duluma nalazi se napušteno gradilište. Veliki betonski podzidi i ograda, dijelovi započetih objekata, gomile smeća i građevinskog otpada svjedoče o pokušaju gradnje „Dema Resorta“ u čijem sklopu su se trebali naći: hotel sa pet zvjezdica, dvije zgrade sa apartmanima, 26 vila, džamija i prodavnica.

Isti investitor, „Prva Zvijezda“ iz Sarajeva, je bez dozvola istovremeno pokušao napraviti i kompleks od pet vila nekoliko stotina metara dalje u naselju Brusulje. Vlasnik ove firme je iz Katara. Na poruke novinara nije odgovarao, a na adresi firme nije bilo nikoga.

Urbanističko-građevinska inspekcija Općine Stari Grad tvrdi da je ilegalna gradilišta posjećivala više puta od početka radova 2016. godine, tražeći od investitora da prekine gradnju i povuče radnike i mašine. „Prva Zvijezda“ je iste godine tražila urbanističku saglasnost za izgradnju, ali je nije dobila jer gradnja na ovim parcelama nije predviđena Prostornim planom KS. Uz to, teren u Emirovici je poljoprivredno zemljište, a parcela u Brusuljama se nalazi na aktivnom klizištu.

Umjesto da saniraju klizište, arapski ulagači su ilegalno gradili 27 vila u „Saraya Resortu“, udaljenom šest kilometara od Baščaršije (Foto: CIN)

Uprkos zabrani radovi su nastavljeni sve do sredine 2017. godine kada ih je ponovo posjetila inspekcija. U Emirovici su zatekli mašine i radnike, betonsku ogradu, podzide i djelimično izgrađene objekte dok su na Brusuljama u izgradnji bile tri kuće.

Iako inspektor Haris Srna kaže za CIN da od augusta 2017. nema izgradnje „Dema Resorta“, u oktobru je sekretarka lokalne mjesne zajednice Remza Čoko obavijestila inspekciju da se ipak gradi, iskopani kamen i šuta se istresaju na parcelu do gradilišta i uništava šuma.

Inspekcija je tokom 2016. i 2017. godine najavljivala da će narediti rušenje objekata na oba gradilišta, ali to nikada nije učinila. Novinarima CIN-a su rekli da rješenje o rušenju nisu donijeli jer ga nisu imali kome uručiti na prijavljenim adresama firme. Nekoliko mjeseci kasnije Srna je objasnio da Općina to nije uradila jer nije u njenom interesu.

"Oni to neće uraditi, a da mi našim sredstvima i bagerima… Nemamo mi nikakvog interesa da na granici entiteta privatnu livadu rovimo", kaže Srna. Tako je inspekcija ostavila mogućnost „Prvoj Zvijezdi“ da nastavi posao kada joj se ukaže prilika.

Uprava za šumarstvo Kantona Sarajevo nije pronalazila izlike za postupanje pa je u oktobru 2017. prijavila „Prvu Zvijezdu“ zbog nelegalne sječe šume i izgradnje puta na parceli „Dema Resorta“. Godinu dana kasnije Općinski sud u Sarajevu ih je kaznio sa 12.000 KM.

Promocija „Saraya Resorta“ na međunarodnom sajmu „Cityscape Global“ u Dubaiju (Foto: caphy.ae)

Propisi u Kantonu Sarajevo već četiri godine ne dopuštaju legalizaciju bespravne gradnje. Posljednja je odobrena u januaru 2016. godine, a godinu dana kasnije je donesen novi zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo koji ne predviđa takvu mogućnost. "Ne mogu niti legalizovati, ne mogu priključiti objekte na struju, a to je njima najvažnije“, kaže pomoćnica načelnika Općine Ilijaš za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Meliha Avdibegović. Iako su u Skupštini Kantona podnesene dvije inicijative, iz Vlade KS kažu da se trenutno ne planira donošenje zakona koji bi ponovo dozvolio legalizaciju ilegalno izgrađenih objekata.

 

Solaris ni na nebu ni na zemlji

Inspektori su više puta donosili rješenja o rušenju kao i prekršajne i krivičnu prijavu protiv Genca, ali se on na to nije obazirao. Za nekoliko mjeseci izgradio je 11 kuća.

"Oni su, bukvalno, radili od betona. Tokom vikenda izliju svih 11 ploča, onda su te zidove popunjavali. Nisu ono klasično – ploča, pa zidanje, pa šalovanje, već ploču i šute. Čim vikend, u subotu samo dignu − tap-tap", kaže za CIN glavni općinski inspektor Sehad Zeković.

On objašnjava da je prvi put zatvorio gradilište u augustu 2017. godine i naredio rušenje betonskih potpornih zidova dugih 250 metara. Tri mjeseca kasnije u narednoj kontroli Zeković je zatekao 11 kuća izgrađenih do prvog sprata. Njegov kolega Mirza Riđanović šest mjeseci kasnije je zatekao radnike koji su gradili krovove. Obojica su svaki put zatvarali gradilište i naređivali rušenje.

"Čim zatvorimo, ne radi. Vikend, oni nastave raditi. Ne mogu se ja svezati samo za to gradilište, imam ja hiljadu drugih poslova", objašnjava inspektor Riđanović koji je sredinom 2018. godine donio rješenje prema kojem Općina može srušiti Gencovo naselje.

Ni to se još nije desilo jer Općina mora angažovati firmu koja će to uraditi, platiti troškove rušenja, a tek kasnije ih naplatiti od investitora.

"Ali, kome poslati račun kada čovjeka nema?", kaže Riđanović.

Ilegalno naselje „Solaris“ nastalo je za nekoliko mjeseci, uprkos brojnim zabranama i kaznama inspekcije (Foto: CIN)

Genc je na svom LinkedIn profilu napisao da je regionalni direktor turske firme „Black Sea International“ koja reklamira i prodaje kuće u naselju „Solaris“. Inspekcija prošle godine nije znala gdje se Genc nalazi pa je zatražila pomoć od Službe za poslove sa strancima koja je nadležna pratiti boravak stranih državljana u Bosni i Hercegovini. Međutim, Genc se nije nalazio u njihovim registrima.

Investitor i građevinci, međutim, nisu mirovali. Sredinom 2018. godine inspektori su ih zatekli na poslovima unutrašnjeg uređenja kuća pa je Riđanović otišao korak dalje i podnio krivičnu prijavu protiv Genca.

Inspektori su protiv njega već podnijeli i dvije prekršajne prijave zbog nelegalne gradnje. Zbog jedne je morao platiti 10.000 KM jer nije poštovao odluke inspekcije, a Sud je smatrao da je minimalna kazna adekvatna težini počinjenog prekršaja.

Zakon o prostornom uređenju KS predviđa kazne za nelegalnu gradnju u rasponu od 10 do 50 hiljada KM za firme. Investitor koji gradi bez dozvole može odgovarati i krivično, a predviđena zatvorska kazna je od tri mjeseca do godinu dana.

Nijedan graditelj do sada nije krivično odgovarao, a sudovi izriču minimalne kazne za čitava nelegalno podignuta naselja.

Inspektori Riđanović i Zeković kažu da od pravosuđa ne očekuju mnogo jer najblaže kazne, koje sudovi obično izriču, ne zaustavljaju investitore u ilegalnoj gradnji.